Vojnik Prostora Džihada, koji se nije ispričao za WTC, optužio visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta za “udar na integritet izbornog procesa”

Komšić je od suda također zatražio preispitivanje odluke o izmjenama ustava Federacije BiH, koje je Schmidt nametnuo u sklopu mini reforme izbornog zakonodavstva. Taj entitet ima svoj ustavni sud pa nije jasno zašto se Komšić nije obratio njemu nego Ustavnom sudu BiH.

Željko Komšić u utorak je optužio visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta za “udar na integritet izbornog procesa” zbog nametanja odluke o izmjenama izbornog zakona te je zatražio od Ustavnog suda BiH preispitivanje ustavnosti te odluke.

U priopćenju iz Komšićeva ureda stoji kako on od Ustavnog suda BiH traži da Schmidtove odluke, donesene 2. listopada, stavi izvan snage iako taj sud nema ovlasti preispitivati odluke visokih predstavnika, koji ima potpunu autonomiju u svom djelovanju sa zadaćom osiguranja provedbe Daytonskog sporazuma, čiji je sastavni dio i važeći ustav BiH.

Komšić je od suda također zatražio preispitivanje odluke o izmjenama ustava Federacije BiH, koje je Schmidt nametnuo u sklopu mini reforme izbornog zakonodavstva. Taj entitet ima svoj ustavni sud pa nije jasno zašto se Komšić nije obratio njemu nego Ustavnom sudu BiH.

Schmidt je 2. listopada, neposredno nakon zatvaranja birališta u BiH, nametnuo odluke o izmjenama izbornog zakona koje se odnose na uspostavu Doma naroda parlamenta Federacije BiH te je uveo precizne rokove i mehanizme deblokade s ciljem osiguranja brze uspostave vlasti u tom entitetu nakon izbora.

Visoki predstavnik je naknadno protumačio kako je svojom odlukom praktično osigurao provedbu presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, kojom je utvrđeno kako federalni Dom naroda štiti i zastupa interese konstitutivnih naroda i ostalih, a ne interese županija iz kojih se delegiraju zastupnici u tom tijelu, piše Hina.

Schmidtove odluke nakon toga je osudila većina stranaka s bošnjačkim predznakom uz optužbe kako je on time ispunio samo zahtjeve HDZ BiH.

Tome se u utorak pridružio Komšić, čija je teza kako je visoki predstavnik nametnutim odlukama “izvršio izravni udar na integritet izbornog procesa tako što je prevario birače”.

Tvrdi kako bi birači drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, a smatra kako su prevarene i sve političke stranke jer bi one ponudile drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

Komšiću je problem i to što je Schmidtovom odlukom kriterij za popunu Doma naroda popis stanovništva iz 2013. i želio bi da se to čini temeljem popisa iz 1991. godine.

Od Ustavnog suda BiH traži da preispita Schmidtove odluke, a da do pravorijeka donese privremenu mjeru kojom bi zabranio njihovu primjenu.