Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) pruža “nevjerojatne mogućnosti ulaganja”, istaknuo je predsjednik vlade Andrej Plenković na konferenciji posvećenoj tom planu, na kojoj je rečeno i da će Hrvatskoj 16. prosinca u okviru NPOO-a biti isplaćena druga tranša od 700 milijuna eura.
Prvu godišnju konferenciju o hrvatskom Planu za oporavak i otpornost – spremni za sutra, organiziralo je predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj u suradnji s vladom RH.
Potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica tom prilikom je najavila da će Hrvatskoj 16. prosinca biti isplaćena druga tranša od 700 milijuna eura u okviru NPOO-a, ocijenivši i da provedba plana u Hrvatskoj teče dobro, pa je tako treća po brzini podnošenja zahtjeva i zaprimanja sredstava, iza Španjolske i Italije.
Isplatom druge tranše Hrvatska će do kraja ove godine u okviru NPOO-a ukupno primiti više od 2.2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava.
Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. usvojila krajem travnja prošle godine, Komisija ga je odobrila u srpnju, putem njega Hrvatska je lanjskog rujna dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata u iznosu od 700 milijuna eura.
Pritom, Hrvatska putem Mehanizma za oporavak i otpornost, ključne sastavnice instrumenta Europske komisije “EU sljedeće generacije”, a na temelju prihvaćenog NPOO-a, na raspolaganju ima bespovratnih 5.51 milijardu eura, kao i 3.6 milijardi eura povoljnih zajmova. Šuica je izvijestila da provedba tog mehanizma napreduje prema planu i na razini EU, pri čemu je dosad ukupno isplaćeno 136 milijardi eura.
Instrument “EU sljedeće generacije” reakcija na “krizu bez presedana”
Predsjednik vlade Andrej Plenković je izjavio da su u “ovoj godini isporuke” pažljivo gledali da na 16. prosinca, zadnji dan rada Hrvatskog sabora u ovoj godini, stigne još jedna isporuka od 700 milijuna eura.
“Tako da zaokružujemo ove isporuke i s jednom lijepom financijskom omotnicom”, izjavio je Plenković.
U zadnjem ovogodišnjem tjednu zasjedanja sabora, ustvrdio je, kao da se “rezimira” ova godina pa će se tako u proceduri naći zakoni važni za Schengen, uvođenje eura, tu je i zakon o dodatnom porezu na dobit, dva ključna zakona za strukturnu reformu zdravstva, zakon koji će omogućiti povlačenje europskih sredstava za poljoprivredu te strategija digitalnog razvoja Hrvatske.
Plenković je poručio da je instrument “EU sljedeće generacije”, težak oko 750 milijardi eura, reakcija Unije na “krizu bez presedana” do koje je dovela pandemija koronavirusa. Pritom, postojala je “silno snažna” politička volja europskih lidera da na veliki problem zajednički daju veliki odgovor.
“Tek ćemo s vremenom moći shvatiti koliko je to bitan instrument i što nam je on sve omogućio”, ocijenio je Plenković.
Plenković je podsjetio da je Komisija “malo smanjila” prvotno namijenjeni iznos bespovratnih sredstava od 6.3 milijarde eura na 5.5 milijardi eura. “Kažu da se prebrzo i predobro oporavljamo pa da nam ne treba toliko para”, rekao je predsjednik vlade, dodajući da je “srećom” tu i 3.6 milijardi eura zajmova, da ono što smo “planirali financirati zaokružimo financijski iz europskih sredstava”.
S obzirom i na energetsku i prehrambenu krizu zbog agresije Rusije na Ukrajinu, dio tih sredstava se tako može iskoristiti i za financiranje daljnjih ulaganja u kritičnu energetsku infrastrukturu, uslijed pozicije Hrvatske kao važnog i relevantnog regionalnog energetskog čvorišta, naveo je Plenković, podsjetivši da osim NPOO-a Hrvatska za razvoj u ovom desetljeću na raspolaganju ima i sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021.-2027.
Važnost NPOO-a i za obrazovanje
Apostrofirao je “nevjerojatne mogućnosti ulaganja” bez kojih NPOO-a ne bi bilo. Kao primjer je naveo obrazovanje, što uključuje ulaganja u vrtiće, osnovne i srednje škole kao i visokoškolske ustanove.
Ta ulaganja koja će se dogoditi u godinama koje su pred nama, rekao je Plenković, su “bez presedana”.
“Dugo ćemo se sjećati instrumenta koji se zvao Nacionalni plan oporavka i otpornosti jer nam je on omogućio takva ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, da ćemo mi i zahvaljujući njemu primjerice ostvariti politički cilj jednosmjenske nastave u hrvatskim školama”, rekao je Plenković, koji je podsjetio na vladino osiguravanje besplatnih udžbenika u prvom mandatu, besplatnog prijevoza, kao i nedavnu odluku o besplatnim obrocima u svim osnovnim školama.
Kada se sve to poveže, onda se vidi jedna zaokružena politika koja nužno mora rezultirati kvalitetnijim ishodima i rezultatima obrazovnog procesa, koji će mladim generacijama pružiti potrebna znanja da budu konkurentni na globalnom i europskom tržištu, ocijenio je predsjednik vlade.
Nitko nije uspio na isti dan ući i u europodručje i Schengen
Za manje od 20 dana Hrvatska ulazi u eurozonu i šengenski prostor, što je jedan od “najopipljivijih transformativnih trenutaka” u kontekstu desete godišnjice članstva u Uniji. “Još nitko nije uspio na isti dan ući i u europodručje i Schengen”, istaknuo je Plenković.
Podsjetio je i na vladine “primjerene, sveobuhvatne i izdašne intervencije u krizama”. “Čak smo, mislim, reagirali toliko da većina naših sugrađana nije ni svjesna krize u kojoj živi”, ocijenio je Plenković, dodajući da su ljudima osigurane mirna jesen i zima, uz iste cijene struje i plina.
Schengen i eurozona su dodatni mehanizmi za ubrzanje razvoja, pri čemu nam članstvo u eurozoni omogućuje “da budemo više zaštićeni, a manje izloženi”, dok šengenski prostor svima olakšava dolazak u Hrvatsku, što je važno i u kontekstu turizma, a tu su i benefiti za hrvatske kompanije, pri čemu je Plenković naveo primjer autoprijevoznika.
Rekao je i da će prihodi od turizma u ovoj godini “daleko nadići” 2019. godinu. Tako Plenković smatra i da će rast BDP-a u ovoj godini biti veći od prognoziranih 5.7 posto, s obzirom na to da je dovoljan rast od jedan posto u četvrtom ovogodišnjem kvartalu, pa da bi rast u cijeloj 2022. bio šest posto.
Kada se gleda razlika između uplaćenih i dobivenih sredstava iz europskog proračuna, Hrvatska je u plusu 68 milijardi kuna, naveo je između ostalog Plenković.
Zaključno, ocijenio je da nema boljeg puta za Hrvatsku od jačanja njenog položaja unutar EU. Ovo što govore neki politički akteri u smislu alternativa, pri čemu se spominje “babaroga globalizacija”, kao i teze o “dodvoravanju” i “groznoj” Europi, Plenković je ocijenio kao “nonsens”.
“To su male, provincijalne gluposti. I da vodimo takvu politiku, ne bi bili nigdje. ‘Samljela’ bi nas i covid, i energetska kriza i prehrambena kriza. Sve bi nas to ‘samljelo’. Ne bi ostalo ništa”, poručio je Plenković.
Ministar financija Marko Primorac podsjetio je na snažni gospodarski rast u 2021. godini, koji je ostvaren prije svega zbog žilavosti i agilnosti hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika, ali i mjera vlade, koja je pokazala da se zna nositi s brojnim izazovima i da je spremna primjereno reagirati.
Kao temelj i razlog za optimizam da će se uspješno proći i kroz trenutno turbulentno razdoblje, Primorac je između ostalog apostrofirao i korištenje sredstava iz NPOO-a i provedbu svih reformskih ciljeva i investicija koje on uključuje, koje će gospodarstvo učiniti snažnijim i otpornijim na krize.
wpDiscuz
