Mostar je jedini grad u Bosni i Hercegovini (BiH) u kojem 07. listopada neće biti održani lokalni izbori, jer je Središnje izborno povjerenstvo ranije odlučilo da taj grad izuzme, jer izbornim zakonom nije osigurana proporcionalna zastupljenost predstavnika sva tri naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba. Prije najavljenog razgovora o budućnosti Mostara, lokalni vjerski lideri Hrvata i Bošnjaka, svatko na svoj način, iznijeli su svoje viđenje budućnosti tog podijeljenog grada na Neretvi.
Muftija Islamske zajednice u BiH Seid Smajkić je poručio da se Bošnjaci Mostara neće potčiniti, kao što na to nisu bili spremni ni pred komandom HVO-a kada su, kako je rekao, “letjele glave”. Rasprave o budućnosti Mostara dolaze nakon što je Ustavni sud BiH naložio Parlamentu BiH da promijeni Izborni zakon države u dijelu koji govori o načinu izbora vijećnika u Gradskom vijeću.
U praksi to bi značlo ukidanje modela po kojem svaka mostarska izborna jedinica daje isti broj članova Gradskog vijeća i uvođenje delegiranja vijećnika po principu “jedan čovjek, jedan glas”. Stav Bošjaka je da bi to, s obzirom na povećan broj Hrvata u Mostaru poslije rata u BiH, značilo trajnu hrvatsku dominaciju. Smajkić je optužio međunarodnu zajednicu koja, kako tvrdi, šalje svoje emisare koji vrše pritisak na Bošnjake da prihvate političku tendenciju koja u osnovi za njih nije povoljna.
“Naš narod, i to vam sigurno mogu reći, nije spreman na diktat. Kada su glave letjele nije bio spreman da se potčni komandi HVO, pa neće ni sada. Politički smo, također, uspjeli maknuti garniture koje su surađivali s neprijateljima tijekom rata ili bili potpuno za tu opciju”, naveo je Smajkić, prenijeli su mediji. On je rekao da su Bošnjaci svjesni da bi tim činom otišli na marginu povijesti i potpuno ‘ishlapili’ na tom prostoru.
To, prema njegovim riječima, nije samo pitanje Mostara, već je Mostar “posljednji bedem” u ovoj bitci, koju on naziva posljednjom “bitkom u miru” za Bošnjake i Hercegovinu, odnosno za njihovo dostojanstvo i položaj u tom dijelu države. Muftija smatra da za Mostar nema rješenja bez “koncenzusa i zadovoljenja potreba Bošnjaka”.
“Međunarodna zajednica želi da zadovolji interese Hrvata koji, evo, jadikuju da stanje nije dobro. Ali, ničije stanje u ovoj državi nije zadovoljavajuće. No, Hrvati su tim svojim jadikovanjem kod dijela međunarodne zajednice izazvali sažaljenje. Ta međunarodna zajednica sada želi da im da zadovoljštinu kroz žrtvovanje Mostara, to jeste predavanjem našeg grada Hrvatima”, naveo je Smajkić.
Prema popisu iz 1991. godine, Mostar je imao 126 628 stanovnika, od kojih su većina, točnije 43 856 bili Bošnjaci, Hrvata je bilo 43 037, Srba 23 846, dok se gotovo 13 000 osoba tada izjasnilo kao Jugosloveni. U Mostaru, prema službenim procjenama iz 2010. godine, živi 111 364 stanovnika. Popisom vjernika Katoličke crkve utvrđeno je da u mostarskim katoličkim župama ima nešto više od 64 000 katolika, a u samom gradu 55 000, što ukazuje da je udio Hrvata u Mostaru, u odnosu na 1991. godinu, porastao za gotovo 21 000 i iznosi 58,4 posto.
Prema relevantnim procjenama, u Mostaru sada živi 3640 Srba. S druge strane, mostarsko – duvanjski biskup Ratko Perić je još u svibnju upozorio hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića na status i nepravdu koja se čini Hrvatima u BiH i od njega zatražio pomoć kako pripadnici tog naroda ne bi nestali sa ovih prostora.
U opširnoj promemoriji, koju je dao Josipoviću prilikom njihovog susreta u Mostaru proljetos, a koju su bosanski mediji integralno prenijeli ovih dana, Perić je detaljno analizirao te nepravde, požalio se na nametanja predstavnika međunarodne zajednice koji, kako kaže, zanemaruju Hrvate u korist Bošnjaka, ali je i precizno ponudio rješenja za prevazilaženje takvog stanja.
Navodeći Mostar kao grad u kome Hrvati čine većinu, Perić je Josipoviću ukazao da ključni aspekt ‘hrvatskog pitanja u BiH’ jeste nedostatak političkih institucija i sistem koji bi omogućio da Hrvate u vlasti predstavljaju uvijek osobe koje imaju podršku hrvatskog biračkog tijela. Insistirajući na potrebi postojanja hrvatskih institucija vlasti i društva kao što to, kako kaže, imaju Srbi i Bošnjaci, biskup objašnjava da je riječ o institucijama u kojima ne bi drugi birali svoje predstavnike umjesto Hrvata.
On je ukazao na status Republike Srpske, gdje, kako navodi, građani imaju svoje pravosuđe, svoju policiju, školstvo kao ‘država u državi’. Riječ je, naveo je biskup, o institucijama u kojima bi Hrvati organizirali svoje školstvo, obrazovni sistem po hrvatskom planu i programu. “Hoće li se takav politički sastav, o kojem govorimo, s većinskim hrvatskim stanovništvom zvati samoupravna jedinica, entitet, zajednica županija, skup općina u okviru BiH, hoće li biti u teritorijalnom kontinuitetu ili diskontinuitetu – podložno je razumnom dogovoru”, naveo je Perić.
Dva desetljeća od rata u BiH Mostar je etnički podijeljeni grad, na zapadni dio kojim dominiraju Hrvati i istočni, u kome su većina Bošnjaci.