Poligamija u SAD nikad nije bila tako popularna kao danas. Za razliku od 2001. kada ju je moralno prihvatljivom smatralo sedam posto Amerikanaca, danas ju prihvaća 16 posto. Zbog čega, pobogu, raste podrška bračnom modelu u kojem se nekoliko žena vrti oko jednog alfa-muškarca, rađajući mu brdo djece, kada Amerikanke nikada u povijesti nisu bile tako obrazovane i toliko ekonomski samostalne kao danas?
Dugokosi 47-godišnji prodavač oglasa Kody Brown iz savezne američke države Utah voli suprugu Meri. Kody Brown također voli suprugu Christine. On voli i suprugu Janelle, kao i najnoviju suprugu Robyn. Koju voli najviše? ‘Volim ih jednako’, kaže Kody Brown. Ipak, službeno je oženjen samo s Meri, jer zakon ne dopušta mnogoženstvo, pa je s ostale tri u ‘duhovnom braku’. Kody je ilegalni poligamist, a njegove žene ‘sestrinski’ dijele istoga muža.
Sa zakonskom Meri poligamist Brown ima jedno dijete, s Janelle šestoro, sa Christine također šestoro, a s Robyn dvoje plus troje dovedenih iz njezina prijašnjeg braka, sveukupno osamnaestoro. Američka im vlada nije obećala tisuću dolara za svako novorođeno dijete, ali su i bez toga popravili demografsku sliku SAD sa gotovo dvije nogometne momčadi. Toliko djece nije financijski lako podizati na noge, ali otkako su članovi obitelji Brown postali zvijezde reality showa ‘Sisters Wives’ ( Sestrinske žene ili Sve moje žene) tv-mreže TLC sa 300.000 dolara godišnjeg honorara, Brownovima je lakše nahraniti tolika usta.
Show je krenuo još 2010., dokazujući kako ‘poligamni brakovi mogu biti jednako sretni i uspješni kao monogamne veze’ (Kodyjeve riječi). Bio bi to još jedan od otkačenih realityja na američkoj televiziji, da se Kody Brown nije upustio u legalnu bitku za zakonsko priznanje sva četiri braka, tvrdeći da se zbog poligamije suočava s prijetnjom progona vlasti Utaha. Do pojavljivanja na malim ekranima, Brownovi su mirno uživali u anonimnosti, ali tijekom druge sezone showa, Kody se našao pod istragom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo, jer je bigamija, pa time i poligamija u SAD zakonski zabranjena. Nakon sudskih pripetavanja s niže na višu razinu, gdje je prvo zaključeno kako značajni dijelovi zakona o bigamiji u Utahu krše pravo pojedinca na privatnost, te slobodu govora i vjere (Brownovi su članovi sekte Ujedinjena apostolska braća), oni su prije desetak dana ponovno došli u žižu javnosti, nakon što je savezni prizivni sud dao na znanje da Amerika zakonski priznaje samo jedan brak među dvije osobe, nikako nekoliko njih istodobno.
Ipak, poligamisti će biti gonjeni samo u slučaju da je ona povezana s nekim drugim kaznenim djelima poput sklapanja braka s maloljetnim osobama ili seksualnim nasiljem, kao što je to bio slučaj s vođom sekte Church of the Fundamentalist Latter Day Saints (FLDS), Warrenom Jeffsom, osuđenim za seksualno zlostavljanje dviju djevojaka koje je smatrao suprugama. Drugim riječima, od službenog mnogoženstva ništa, ali tko želi može ‘kohabitirati’, bez straha da će im policija pokucati na vrata, jednako kao što su donedavno živjeli pripadnici LGBT-a, dok nisu izborili pravo na zakonski brak.
Poligamiju su u Americi prakticirali Indijanci, iz Europe su je uvezli prvi škotski i irski doseljenici i emigranti iz Welsa, a prihvatile kojekakve rubne kršćanske sekte kao dio svog vjerskog svjetonazora. Kao u slučaju Church of the Fundamentalist Latter Day Saints, u kojoj vjeruju da će im poligamija osigurati posebno mjesto u raju, pa neki članovi imaju i po 13 žena i više od 50 djece. Iako se Mormonska crkva od nje ogradila još 1890., mormonski fundamentalisti i danas je prakticiraju.
Pristalice poligamije kažu: a) Jest da je krenulo s Adamom i Evom, ali ako u Starom zavjetu piše da je Salomon imao sedamsto žena i tristo priležnica, zašto bi se obični smrtnici morali vezati samo za jednu? b) Žena se u svijetu rađa 50.5, a muškaraca 49.5 posto, udovica je dvostruko više nego udovaca, pa zašto bi taj ženski višak bio zakinut za radosti bračnoga života? c) Svrha braka su djeca, a u poligamiji su neusporedivo brojnija, te su poligamisti veći rodoljubi. d) U brutalnim ratovima pogibaju muškarci, samo je u dva zadnja svjetska rata poginulo 70 milijuna (zašto onda stalno ponavljaju klanja?), zbog čega svjetska populacija stalno pati od dodatnog manjka muškaraca i viška žena…
I tako dalje. Protivnici poligamije će, dakako, reći svoje. Najnoviji odgovor na pitanje zašto smo od poligamista evoluirali u društvo monogamista dala je grupa američkih i kanadskih istraživača na temelju kompjutorske simulacije, a simulacija kaže: zato da se ljudska vrsta zaštiti od sifilisa, gonoreje, klamidije i drugih spolnih i bolnih napasti. Širenje zaraznih bolesti značajno je utjecalo na razvoj društvenih normi, zaključili su, ali se nisu upuštali u društvene i ekonomske razloge.
A Brownovi su već pokrenuli lavinu. U Utahu je početkom godine organizirano nekoliko protestnih skupova protiv zakona o bigamiji, dok je u Montani neki Nathan Collier sa svojim ženama najavio borbu do kraja, pozivajući se na odluku Vrhovnog suda o legalizaciji istospolnih brakova, slijedeći logiku: ako mogu oni, možemo i mi.
Procjenjuje se da u Utahu oko 40.000 osoba živi u poligamnim zajednicama, a u ostatku SAD, uglavnom u Arizoni i Coloradu, od 50.000 do 100.000 i stalno su u porastu. U porastu su ne zbog doseljavanja muslimana, kao u Velikoj Britaniji, gdje ih je više od 20.000 (i sve ih je više među trećom generacijom muslimanskih doseljenika). Ili kao u BiH, gdje se sve više poštuje šerijatsko pravo, koje to dopušta. Razlog porasta nije samo zbog ‘voajerskog blagoslova američke pop kulture’, kako opisuju popularnost reality showa ‘Sister Wives’ Brownovih ili HBO-ove igrane hit serije ‘Big Love’ o borbi glavnog junaka Billa Henricksona i njegove tri sestrinske žene za prihvaćanje u društvu. U Americi je to posljedica sasvim drukčijih društvenih perturbacija i promjene moralnih shvaćanja, što kazuje novo istraživanje Gallupa.
Gallup potvrđuje da je poligamija u toj zemlji danas popularnija više no ikada. Za razliku od 2001. godine kada ju je moralno prihvatljivom smatralo tek sedam posto Amerikanaca, danas je odobrava čak 16 posto. To je najveći porast podrške svim škakljivim pitanjima u zadnjih 15 godina, uključujući ona o abortusu, istraživanju matičnih stanica, razvodu ili izvanbračnoj djeci.
Štoviše, Amerikanci danas više podržavaju poligamne brakove nego izvanbračne veze u monogamnim brakovima. S obzirom na takav nagli porast odobravanja, konzervativni komentator New York Timesa, Ross Douthat, predviđa da će poligamija biti legalizirana do 2040., a i sociolog Brad Wilcox sa Sveučilišta Virginia predviđa da će se to dogoditi u razdoblju od sljedećih 20 do 30 godina.
Zbog čega, pobogu, raste podrška bračnom modelu u kojem se nekoliko žena vrti oko jednog alfa-muškarca, kada Amerikanke nikada u povijesti nisu kao danas bile tako obrazovane i toliko ekonomski samostalne kao danas? I unatoč tome što se uz poligamiju vežu problemi obiteljskog nasilja, mentalnih problema djece, silovanja i spolnog iskorištavanja maloljetnika o čemu su zadnjih godina stizale vijesti iz sekte FLDS?
Neki taj zaokret tumače kao logičan nastavak borbe nakon dobijene bitke za legaliziranje istospolnih zajednica, no poligamija je prije vezana za patrijarhat i seksualno zlostavljanje, nego za oslobađanje i jednakost za što se borila LGBT zajednica. Drugi to pak vide kao uvrnuti križanac između podivljalog društvenog libertinstva, vjerskog fundamentalizma i radikalne poliamorije, stava da svatko može uletjeti u vezu s trećom osobom, što ne mora uključiti brak. Sve veću popularnost poligamije Brad Wilcox opisuje kao ‘korak u krivom smjeru’ i pripisuje ‘rastućoj ideji mlađih Amerikanaca da se država ne smije miješati u pitanja spolnosti, braka i obitelji’.
Ipak, moralno prihvaćanje 16 posto američke populacije takvog oblika braka ovaj sociolog ne vidi kao spremnost da će Amerikanci tako skoro politički zagovarati svjetonazor iznimno male društvene grupe marginalnih vjerskih sekti. Barem ne do 2040. godine.