Turski list “Milliyet” 23. ožujka objavio je kartu “Nove Turske”, čiji su autori otišli daleko izvan postojećih granica države i uključili oblasti koje danas ne pripadaju Turskoj, posebno kao što je, Cipar, sjeverna Sirija, sjeverni dio Iraka i Grčke, kao i dio Azerbajdžana i Gruzije.
U ovom novinskom članku, koji je popraćen ilustrovanom kartom, govori se o stvaranje jedne moćne nove države u granicama nekadašnjeg Osmanlijskog carstva.Turska izdanje ovih novina piše, da je nakon senzacionalnog dogovora čelnika Kurdistanske radničke partije (KRP ili PKK) Abdulaha Ocalana, s Ankarom, o prekidu oružane borbe, Ankara sada praktično dobila odriješene ruke. Jer plan predviđa da se nakon inicijalnog završetka neprijateljstava, borci PKK povuku i sa turske teritorije, nakon čega će početi pregovori o razoružavanju kako bi na kraju ekstremisti položili oružje.
Autori su uvjereni da dogovor i poziv da ekstremisti napuste teritorij Turske – predstavlja prvi korak ka povratku “starim dobrim vremenima” kada su Kurdi i Turci zajedno vodili borbe protiv Grka i drugih kršćana u maloazijskom regiji (ovdje govorimo o izvršenom genocidu nad Grcima, Armencima, Asircima i drugim kršćanskim narodima u imperiji – prim: SL.).
Imajmo na umu da je lider PKK Abdullah Ocalan, 21. ožujka 2013 godine, pozvao svoje ratne kolege da polože oružje i napuste zemlju.
“Stigli smo do etape u kojoj oružje treba da zašuti, krv turaka i kurda se ne treba više prolivati. Svi oružani elementi da se povuku izvan granica Turske. To nije kraj, to je početak nove ere “, rekao je Ocalan u pismu koji je kurdski poslanik pročitao u Diyarbakiru na proslavi Kurdske nove godine pred više od 250.000 okupljenih ljudi.
“Došlo je vrijeme da politika prevlada”, napisao je Ocalan.
Obnova dobrih odnosa s Izraelom, kolaps ciparske ekonomije i primirje sa Kurdima, izazvalo je oduševljenje u turskoj štampi. Mnogi analitičari su izrazili uvjerenje da Grčka i Kipar neće biti u mogućnosti da ostvare svoje snove u vezi eksploatacije nafte i plina na platformama Egejskog mora i, kao posljedica toga, su na rubu potpunog kolapsa.
Misaonu bravuru novinara Milliyet produžavaju dalje razvijati njegove kolege drugih turskih listova, a posebno njegov kolega iz jedne od većih i poznatijih novina Hürriyet. Na stranicama Hurriyeta, praktički u isto vrijeme, pojavio se članak “Velika Turska» (“Büyük Türkiye”), u kome se kaže, da su Grci pretrpjeli poraz na svim frontama i da nemaju nikakvu povijesnu perspektivu.
“Jedino što im preostaje, to že se nadajy na – milost od strane Turske, koja bi se mogla sažaliti i dodijeliti im dio energetskih resursa Mediterana”.
Prema turskoj štampi, ekspanzionističke turske planove podržava Njemačka, koja je zainteresirana za zajedničko ulaganje na razvoj i iskorištavanje prirodnih resursa u kontinentalnom pojasu Egejskog mora. A također kao “povijesni partneri Turske”, tu su SAD i Izrael.
Ahmet Davutoglu: zavešće trajni red na Balkanu, Bliskom istoku i Kavkazu
Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu izjavio je da će njegova zemlja učiniti sve da se zavede trajni red na Balkanu, Bliskom istoku i Kavkazu, prenose turski mediji. Govoreći na jednoj konferenciji, Davutoglu je kazao kako Turska ima ambiciju da do 2023. bude među prvih 10 zemalja po ekonomskoj snazi.
On je najavio da će Ankara “proširiti” ekonomske granice prema Aziji i Africi, uz opasku da će “ekonomske granice biti proširene, dok će one političke ostati stabilne”.
“Potpisaćemo ugovore o slobodnoj trgovini. Ići ćemo u pravcu nove znanstvene i tehnološke paradigme. Razvićemo vanjsku politiku fokusiranu na humanosti “, rekao je Davutoglu, dodajući da je samo za posljednje četiri godine Turska povećala broj veleposlanstava u Africi sa 12 na 34.