Iako je vrlo brzo pušten da se brani sa slobode, uhićenje Osmana Mehmedagića „Osmice“ vrlo je značajan događaj s nekoliko aspekata, prije svega obavještajnih. Dnevnik.ba zatražio je komentar o značaju ovog uhićenja od jednog službenika obavještajne službe koji je inzistirao na anonimnosti.
On ističe da do ovakvog uhićenja, bez obzira na optužnicu, nije moglo doći bez izričitog, a ne samo prešutnog, odobrenja direktora drugih obavještajnih službi koje djeluju u BiH, odnosno koje je „sigurnosno pokrivaju“. To su prije svega službe Velike Britanije i SAD.
-
Uhićenje kolege u zemlji saveznici samo po sebi je „big deal“ i ne postoji šansa da se to smije uraditi bez izričitog odobrenja. Direktori obavještajnih službi su po prirodi posla upoznati s nekim od najvećih krivičnih djela, i kad bi ih se uhićivalo zbog sitnica ili prema političkim instrukcijama unutar neke države, onda bi bio ugrožen rad svih velikih obavještajnih službi. Dakle, ovo s Mehmedagićem moralo je imati pokriće s najviših razina.
Obavještajno sigurnosna agencija (OSA) već dugo je predmet političkih sporenja unutar BiH, i prema tome izložena je žestokim političkim utjecajima. Nije nikakva tajna da je Mehmedagić stranački i privatno povezan direktno s Bakirom Izetbegovićem koji ne samo da ga je postavio na to mjesto, nego ga i štiti kroz afere. Također je poznato da je OSA suštinski nasljednik bošnjačke obavještajne službe AID, te je kao takva zadržala sve epitete bošnjačke službe.
Šira javnost već je na neki način prihvatila da je OSA dominantno u službi Bošnjaka, ali u bošnjačkoj opoziciji ranije su se mogle naći optužbe i da je OSA u isključivoj službi SDA, pa i direktno bračnog para Izetbegović!
Rad OSA-e ugrožen je i optužbama da je ova služba umiješana u neovlaštena međustranačka prisluškivanja i praćenja, a sve to pod evidentnim kršenjem zakona u vidu nepostojanja validne diplome direktora OSA-e Mehmedagića.
Sve bi ovo Mehmedagić „preživio“ da je imao neupitnu podršku kolega iz drugih obavještajnih službi, koji se kolegijalno ali i saveznički štite. Ali naš sugovornik upozorava da se nedavno dogodilo nešto što prije nije: SAD je dala nedvosmislene političke naputke bošnjačkom političkom rukovodstvu da se mora mijenjati Izborni zakon na način da se ukine diskriminacija manjina, ali i konstitutivnih naroda!
-
To je prvo u vidu pisma učinio Blinken (Antony, američki državni tajnik, op.a) da bi vrlo brzo poslije toga u posjet BiH došao i sam Palmer (Matthew, direktor međunarodnih odnosa u State Departmentu, op.a), održao niz sastanaka pokušavajući osobno ubrzati izmjene Izbornog zakona. Izetbegović je na sve to odgovorio „svojim“ prijedlogom izmjena Izbornog zakona koji je ustvari negacija onog što najviši američki dužnosnici traže. Na taj način im je poslao poruku koliko drži do njihovih zahtjeva. Naravno, SAD su ozbiljna država i neće ništa otvoreno nametati, ali su kroz odobrenje uhićenja Mehmedagića poslali suptilnu poruku: Maknut ćemo ti glavnog operativca!
Uhićenje Mehmedagića simbolična je poruka Izetbegoviću da njegov glavni operativac, čak ni na mjestu kakvo je direktor obavještajne službe, nije zaštićen. To znači da ni Izetbegović nije siguran!
Kao glavna prepreka bilo kakvom političkom dogovoru ili napretku, čak i u vrijeme kad opozicija nema ništa protiv izmjena Izbornog zakona, Izetbegović sebe izlaže ne samo otvorenim sankcijama od strane SAD-a, a sve u svjetlu očekivanja proširenja „crnih listi“ za lidere balkanskih država, nego i – uhićenju!
Jasno je da Izetbegović ne samo da nema međunarodnih saveznika za svoju politiku, nego mu je sve uži krug domaćih suradnika s pomoću kojih egzistira na vlasti:
-
Njemu se stranka kadrovski osipa. Više nema onih sinkroniziranih glasova podrške koji su „bodrili“ Izetbegovića. SDA kapitalci su ili napustili stranku ili su se ušutjeli u iščekivanju razvoja situacije. Suđenje Novaliću također SDA u očima međunarodne zajednice eksponira kao stranku umiješanu u korupciju, a uhićenje Mehmedagića pokazuje da niše nema ni podrške iz obavještajnog svijeta. Bakiru sada za sve političke bitke u BiH i na međunarodnom planu saveznici ostaje samo Bisera Turković i Željko Komšić. A primijetite da je prilikom posjete Palmera na sastanak pozvan lider Naroda i Pravde, stranke koja uopće nije parlamentarna, a nije pozvan parlamentarni DF, dok je Komšić „ispoštovan“ tek protokolarno, zajedno za Dodikom koji se nalazi na američkoj „crnoj listi“.
U političkom rasulu u kojem se nalazi SDA, isplivala je još jedna slabost: SDA je odlaskom Meddžide Kreso izgubila najveći dio utjecaja na Sud i Tužiteljstvo, pa je sve što su mogli organizirati u korist uhićenog Mehmedagića – otužni stranački skup podrške pred Tužiteljstvom BiH.
Dnevnik.ba
wpDiscuz
