Uspon žena u »mačo« politici na Balkanu

BEOGRAD – Sve veće prisustvo žena na čelnim pozicijama u zemljama na Balkanu svjedoči o promjenama u ovom tradicionalno patrijarhalnom regionu podstaknutim njegovim približavanjem Europskoj uniji, ocjenjuje agencija AP.
U prošlosti žene nisu vodile glavnu riječ u politici ovog konzervativnog regiona, ali one sada postupno zauzimaju vodeće političke pozicije što predstavlja signal da se tradicionalna pravila mijenjanju kako se balkanske zemlje udaljavaju od svoje ratne prošlosti i približavaju Europskoj uniji.
Dok je tijekom krvavih 90-tih godina Balkan bio pod dominacijom ratnih lidera, muškaraca nacionalista, novi milenij je donio krizu drugačijeg oblika: gospodarsku stagnaciju, visoku nezaposlenosti i političku korupciju u kojoj žene, po mišljenju mnogih, bolje mogu snaći, konstatira se u tekstu agencije AP.
Uz ohrabrenje koje stiže iz EU i pod utjecajem bližih veza sa Zapadom, sve je više žena koje počinju da mijenjaju stare oblike ponašanja i djelovanja na patrijarhalnom Balkanu.
Neki smatraju da su žene manje nacionalistički orijentirane i prilagodljivije potrebama nove ere – poput diplomacija, konsenzusa i kompromis.
Unatoč tome što su svuda na Balkanu standardi o rodnoj ravnopravnosti još daleko od onih u zapadnim demokracijama, strogo patrijarhalno Kosovo i Republika Srpske imaju žene na vodećim pozicijama.
Srbija i Crna Gora, gdje na političkim pozicijama dominiraju muškarci, usvojile su zakone o povećanju broja žena na vodećim položajima u okviru napora da ubijede EU da pripadaju europskom bloku.
Tako su na primjer 90-tih godina žene činile tek 1,6 posto od ukupnog broja zastupnika u parlamentu Srbije, što je bila najniža stopa u Europi.
Ali nakon svrgavanja diktatora Slobodana Miloševića 2000. godine i ulaganjem napora koje čini Srbija na putu eurointegracija, sudjelovanje žena u parlamentu se povećalo na 20 posto, a usvojen je i zakon po kojem svaki treći kandidat na izbornoj listi treba biti žena.
“Moć žena u politici je blaga moć”, kaže kosovska predsjednica Atifete Jahjaga za AP. “Činjenica da naša zemlja i druge zemlje u reginu daju šansu ženama predstavlja pozitivnu promjenu”.
Najnovija takva politička promjena desila se u Sloveniji u liku Alenke Bratušek (43), karizmatičnog financijskog stručnjaka, prve žene premijera Slovenije.
Iako je slovensko društvo tradicionalno liberalnije od ostatka Balkana, prošlotjedni izbor Bratušekove značajan je i zbog toga što dolazi u trenutku duboke financijske i političke krize u ovoj maloj državi.
Bratušekovoj, koja važi za zvijezdu u usponu među veteranima slovenske politike, povjereno je da konsolidira gospodarstvo i obnovi povjerenje građana u državne institucije koje je snažno uzdrmano financijskom krizom EU.
“Važno je što se to dogodilo u osjetljivom trenutku, u razdoblju krize”, kaže sociolog Milica Gaber Antić. “To je snažna poruka ženama – Mi žene to možemo”.
Mnoge žene liderke su već zaslužile pohvale zbog rukovođenja svojim zemljama u vrijeme krize, i tu treba spomenuti bivšu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor.
Ona je došla na čelo hrvatske vlade u vrijeme krize kada je njezin prethodnik Ivo Sanader prisiljen povući 2009. godine zbog korupcijskih skandala, a zatim je uspješno dovela pregovore Hrvatske o članstvu u EU do kraja.
Na Kosovu – gdje su zastupnici nedavno dobili brošuru s izabranim poslovicama od kojih jedna kaže “ćutanje je jedino blago koje posjeduje žena” – malo poznata Atifete Jahjaga izabrana je za prvu ženu predsjednika, djelom kao rezultat kompromisa uz posredovanje SAD kojim je okončan spor između političkih skupina bivših pobunjenika i sumnjivih biznismena.
Prošle nedjelje je u, kako AP kaže, “srpski mini-državi u Bosni” još jedna malo poznata političarka Željka Cvijanović predložena za mandatara poslije ostavke kabineta.
Tako će ona biti prva žena na čelnoj poziciji na nekom od brojnih nivoa vlasti gdje čak nijedno ministarstvo centralne vlade ne vodi žena.
“Kao žena, nadam se da ću donijeti nov dah i dimenziju istitucijama Republike Srpska”, rekla je ona u jednom intervjuu.
Međutim, situacija nije ista diljem regije. U doba komunizma nakon Drugog svjetskog rata, vlasti su promovirale uključivanje žena u politiku kao dio komunističke agende o rodnoj ravnopravnosti i tada su žene zauzimale vodeće pozicije u vladama i imale su jednaka prava, poslove, plaće i obrazovanje.
Bugarska je na primjer, imala je najviši broj radno aktivnih žena u svijetu 70-tih godina, au političi potpredsjednicu, predsjednicu skupštine, četiri ministrice i gradonačelnicu Sofije.
Međutim,, stare navike umiru teško. “Ne mogu ni na trenutak da zaboravim da sam žena. Na to me podsjećaju svakog dana od kad sam ušla u vladu”, priznaje kosovska ministrica za europske integracije Vlora Čitaku i dodaje da je u politici kojom dominiraju muškarci ženama vrlo teško.
Prema njenim riječima, još vrijede stari stereotipi i postavljaju joj se razna pitanja. “Prvo je uvijek da li sam udata i što moj otac misli o tome što putujem sama okružena muškarcima”.
A u Sloveniji su ubrzo pošto je Bratušekova odabrana, njezini politički protivnici na Twitteru napisali “njezin mandat će biti dug kao što joj je suknja”.
Ona je jednostavno odgovorila: “Želim da se o nama ženama više ne sudi samo po dužini naših suknji”.