Rezultat je to smanjenog nataliteta, ali prije svega masovnog iseljavanja stanovništva s ovih prostora i odlaska velikog broja obitelji s djecom van granica Bosne i Hercegovine, pišu Nezavisne novine.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja USK, prije deset godina ovdašnje osnovne škole pohađalo je 25.672 đaka, dok u ovoj školskoj godini u učionicama sjedi njih 18.042, što je razlika od preko 7.000 djece.
Po važećim pedagoškim standardima, svaka škola bi trebalo da ima minimalno 18 odjeljenja, s optimalnim brojem od 20 učenika u jednom razredu, iz čega proizilazi da bi svaka škola morala da ima barem 360 đaka.
U pomenutom ministarstvu navode kako značajan broj škola radi i djeluje ispod utvrđenog minimuma pod posebnim okolnostima, uz njihovu suglasnost, ali navode kako će u idućim godinama biti neophodno provesti reformu mreže škola.
Ovaj proces bi podrazumijevao fuziju više centralnih škola u pojedinim gradovima i općinama, ali i ukidanje značajnog broja područnih školskih ustanova.
“Analizirajući stanje u obrazovanju mišljenja smo da aktualni socio-ekonomski procesi dovode do prirodnog gašenja područnih škola. Također, rezultati koje učenici postižu u ruralnim sredinama su ispod prosjeka u Bosni i Hercegovini i regiji, tako da reorganizacija područnih škola postaje imperativ. Veliki broj djece pohađa kombinirana odjeljenja, nedostaju im sadržaji kao što su knjižnica, fiskulturna sala i drugi, te nisu u prilici da ovladaju znanjima i vještinama na nivou kako bi to trebalo”, navodi Almin Hopovac, resorni ministar obrazovanja.
Međutim, fuzioniranje ili ukidanje školskih ustanova moglo bi stvoriti brojne druge probleme, jer bi bez posla ostao veliki broj prosvjetnih radnika i pomoćnog osoblja. Zbog sve manjeg broja đaka u ovdašnjem školstvu pojavio se i problem tehnološkog viška nastavnog kadra, pa je prema posljednjim informacijama preko 400 nastavnika i profesora prekobrojno.
Već su uobičajeni primjeri da pojedini prosvjetni radnici predaju u više škola, pa i gradova, samo da bi nekako ispunili potrebnu normu nastavnih sati.
U Vladi USK navode kako bi se racionalizacijom mreže osnovnih škola mogle ostvariti značajne uštede u proračunu, koje bi na godišnjoj razini iznosile i do sedam milijuna maraka, te da su reformski procesi neminovnost.
Ipak, mnogi upozoravaju kako je sektor obrazovanja veoma kompleksan i da se ne može promatrati isključivo kroz statističke brojeve. U mnogim sredinama škole su jedina mjesta gdje se odvija društveni život i ustanove s kojima se identificira lokalno stanovništvo. Njihovo ukidanje imalo bi poguban značaj za te sredine.
“Obrazovanje nije samo birokracija u ministarstvu, nego i prosvjetni radnici, učenici, roditelji i svi koji su uključeni u taj segment, a nitko ih ništa ne pita”, kaže zastupnica u Skupštini USK Zinajda Hadžić.
wpDiscuz
