- Advertisement -
BiH ima najviše stranih boraca – građana koji su se pridružili ekstremistima u Siriji i Iraku – po stanovniku, upozorio je u Zagrebu pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.
Prijetnja za regiju
Fenomen radikalizma jača. Ponekad jest povezan s religijom, a ponekad ne.
Kakvi god da su izvori radikalizma, prijetnja su za stabilnost zemalja u regiji, posebice zemalja sa slabim institucijama.
Na Hrvatsku izravno utječu događaji u BiH zbog 1000 kilometara duge granice koju dijele dvije zemlje – dodao je Yee, koji se u Zagrebu zaustavio kako bi razgovarao s ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom te čuo hrvatske stavove o BiH uoči sastanka Vijeća za provedbu mira u toj državi, prenosi Večernji list
Opasnost od terorizma i stranih boraca te destabilizacija stanja i “povećana aktivnost Rusije”, kako je rekao, stavlja BiH u fokus aktivnosti zapadne diplomacije i obavještajnih zajednica te NATO-a koji je u novom izvješću o zapadnom Balkanu, koje nije za javnost, nabrojio niz ugroza, od hibridnog ratovanja do radikalizma.
Dosadašnji odgovori vlasti u BiH nisu dovoljni, upozorava se i u izvješćima NATO-a, ali i SAD-a koji ih godinama pokušavaju “prisiliti” da se ozbiljnije uhvate ukoštac s tim problemom.
Problem su BiH, Kosovo i Albanija. Stoga su moji napori usmjereni prema tim državama – kazao nam je tako još prije tri godine savjetnik State Departmenta za koordinaciju protiv stranih boraca Robert Bradtke, netom nakon što se u Zagrebu sastao s američkim veleposlanicima iz zemalja na zapadnom Balkanu.
SAD je u tu regiju poslao i istražitelje koji su trebali ojačati okvir za borbu protiv stranih boraca. Također, posjet šefa CIA-e Johna Brennana ove godine Sarajevu otkrio je kako je briga i kontingent oružja koji curi u druge države te koji se koristio i u terorističkim napadima.
Iako ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić govori da je na stranim ratištima oko 140 osoba iz BiH te da ih je oko 50 poginulo, a član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je neophodno uspostaviti programe deradikalizacije, kaže kako se problem preuveličava te da u Hrvatskoj buja ustaštvo a Hrvati odlaze ratovati na strana ratišta, poput ukrajinskog, ovogodišnje izvješće Vlade Azinovića i Muhameda Jusića za Atlantic Initiative spominje veće brojke, ali i zabrinjavajući demografski profil.
Na milijun stanovnika dolazi 65 boraca, kažu. No po belgijskim podacima, taj je omjer čak 88 na milijun stanovnika, čime se BiH u Europi smješta odmah iza Kosova.
Azinović i Jurić uspjeli su identificirati 188 muškaraca, 61 ženu i 81 dijete koji su otputovali u Siriju i Irak iz BiH između 2010. i 2015.
Treba napomenuti da je riječ o identificiranim borcima te da je stvaran broj veći.
Odlaze cijele obitelji
Indikativan je podatak da je, u usporedbi s kontingentima iseljenika iz drugih zapadnih država, bosanski kontingent stariji – prosječna dob je 31 godina – te uključuje više žena. Udio žena iznosi 36 posto, što je dvostruko više od europskog prosjeka.
Razlog tomu su odlasci cijele obitelji, tzv. hijra. Ponekad odlaze tri generacije – kažu. Također, samo 45% su muškarci u dobi za rat.
Prijetnja za regiju
Fenomen radikalizma jača. Ponekad jest povezan s religijom, a ponekad ne.
Kakvi god da su izvori radikalizma, prijetnja su za stabilnost zemalja u regiji, posebice zemalja sa slabim institucijama.
Na Hrvatsku izravno utječu događaji u BiH zbog 1000 kilometara duge granice koju dijele dvije zemlje – dodao je Yee, koji se u Zagrebu zaustavio kako bi razgovarao s ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom te čuo hrvatske stavove o BiH uoči sastanka Vijeća za provedbu mira u toj državi, prenosi Večernji list
Opasnost od terorizma i stranih boraca te destabilizacija stanja i “povećana aktivnost Rusije”, kako je rekao, stavlja BiH u fokus aktivnosti zapadne diplomacije i obavještajnih zajednica te NATO-a koji je u novom izvješću o zapadnom Balkanu, koje nije za javnost, nabrojio niz ugroza, od hibridnog ratovanja do radikalizma.
Dosadašnji odgovori vlasti u BiH nisu dovoljni, upozorava se i u izvješćima NATO-a, ali i SAD-a koji ih godinama pokušavaju “prisiliti” da se ozbiljnije uhvate ukoštac s tim problemom.
Problem su BiH, Kosovo i Albanija. Stoga su moji napori usmjereni prema tim državama – kazao nam je tako još prije tri godine savjetnik State Departmenta za koordinaciju protiv stranih boraca Robert Bradtke, netom nakon što se u Zagrebu sastao s američkim veleposlanicima iz zemalja na zapadnom Balkanu.
SAD je u tu regiju poslao i istražitelje koji su trebali ojačati okvir za borbu protiv stranih boraca. Također, posjet šefa CIA-e Johna Brennana ove godine Sarajevu otkrio je kako je briga i kontingent oružja koji curi u druge države te koji se koristio i u terorističkim napadima.
Iako ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić govori da je na stranim ratištima oko 140 osoba iz BiH te da ih je oko 50 poginulo, a član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je neophodno uspostaviti programe deradikalizacije, kaže kako se problem preuveličava te da u Hrvatskoj buja ustaštvo a Hrvati odlaze ratovati na strana ratišta, poput ukrajinskog, ovogodišnje izvješće Vlade Azinovića i Muhameda Jusića za Atlantic Initiative spominje veće brojke, ali i zabrinjavajući demografski profil.
Na milijun stanovnika dolazi 65 boraca, kažu. No po belgijskim podacima, taj je omjer čak 88 na milijun stanovnika, čime se BiH u Europi smješta odmah iza Kosova.
Azinović i Jurić uspjeli su identificirati 188 muškaraca, 61 ženu i 81 dijete koji su otputovali u Siriju i Irak iz BiH između 2010. i 2015.
Treba napomenuti da je riječ o identificiranim borcima te da je stvaran broj veći.
Odlaze cijele obitelji
Indikativan je podatak da je, u usporedbi s kontingentima iseljenika iz drugih zapadnih država, bosanski kontingent stariji – prosječna dob je 31 godina – te uključuje više žena. Udio žena iznosi 36 posto, što je dvostruko više od europskog prosjeka.
Razlog tomu su odlasci cijele obitelji, tzv. hijra. Ponekad odlaze tri generacije – kažu. Također, samo 45% su muškarci u dobi za rat.