Published On: Mon, Nov 24th, 2014

Upoznajte povijest: Ovo su malo poznate činjenice o ZAVNOBiH-u

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježit će se sutra, proslavom 71. obljetnice održavanja Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine.

Kao i svaki povijesni događaj i Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a obavijeno je malo poznatim činjenicama i zanimljivim detaljima. Ipak, zbog jednog malog problema možda nikada nećemo u cijelosti znati što se zapravo govorilo u noći sa 25. na 26 studenoga 1943. godine.

Naime, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a nisu vođene stenografske bilješke, zbog čega originalni zapisnik sadrži samo najbitnije momente toka skupa, kao što su dnevni red, sažetak pozdravnih govora, kratke napomene o tijeku zasjedanja prema dnevnom redu, kao i sažetak govora pojedinih delegata.

Ipak, zahvaljujući dokumentovanju događaja na druge načine, sačuvan je najbitniji dio – njegova Rezolucija. Uz nju, sačuvani su referati, dijelovi govora, kao i zapisnik.

Jedna od zanimljivih činjenica jest da su u počasno predsjedništvo ZAVNOBiH-a, au skladu s tadašnjim praksama, predloženi svjetski politički lideri poput Josif Staljin, Winston Churchill i Franklin Delano Roosevelt.

Također, malo je poznata činjenica da su nakon zasjedanja ZAVNOBiH-a postojala razilaženja u vezi s točnim datumom događaja. Naime, datum je pogrešno naveden na više mjesta.

U zaglavlju zapisnika Prvog zasjedanja navode se 26. i 27 studenog 1943. godine kao vrijeme održavanja konstituirajuće skupštine, odnosno Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Isti datum navodi se još u Rezoluciji Prvog zasjedanja, kao iu referatu Hasana Brkića, održanom na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a.

Međutim, neki drugi sačuvani dokumenti, kao što je Zapisnik Verifikacionog odbora Prvog zasjedanja i referat Rodoljuba Čolakovića, navode 25. i 26 studenog 1943. godine kao datum Prvog zasjedanja.

Na temelju analize zapisnika i drugih dokumenata koji se odnose na Prvo zasjedanje, kao i na temelju provjere datuma u drugim izvorima koji su nastali još tijekom zasjedanja, te neposredno nakon zasjedanja, utvrđeno je da je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano noću 25. i 26 . studenog 1943. godine.

Ipak, dugo nakon Zasjedanja, 26. i 27 studenog 1943. godine, kao datum održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, pogrešno je upotrebljavan kod autora nekih djela.

Najpoznatiji dio Rezolucije koji se odnosi na famozno tri “NI” i tri “I”, zapravo je rečenica u petom od ukupno šest zaključaka Rezolucije.

“Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine sudjelovat će ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije “

Riječ “domovina” spominje se četiri puta, riječ “zemlja” spominje se 17 puta. Buduće republike Jugoslavije u Rezoluciji se oslovljavaju riječju “pokrajina” pa tako i Bosna i Hercegovina.

“Naša uža domovina, Bosna i Hercegovina, vidjela je više zla od fašističkih okupatora i njihovih slugu nego ma koja pokrajina Jugoslavije

Velikosrpska politika u Bosni i Hercegovini osuđuje se na 15 mjesta, velikohrvatska politika na tri mjesta, a na jednom mjestu kritizira se politika visokih muslimanskih dužnosnika za vrijeme Kraljevine. Ipak, zločini učinjeni pod rukovodstvom četničkih i ustaških snaga spominju se kroz cijeli zapisnik, a pogotovo ubojstva muslimana u istočnoj Bosni.

Svijest o značaju Zasjedanja bila je izuzetno velika, a očituje se preko izjava kao što je ona slovenskog predstavnika Josipa Vidmara, koji se osvrnuo na tadašnji težak cilj ZAVNOBiH-a – ujedinjenje naroda protiv zajedničkog neprijatelja.

“Ako se u Bosni – koja je najkompliciranija zemlja u Europi – ostvari potpuno bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, onda ga neće biti teško ostvariti ni između Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca pa čak i Bugara”, rekao je Vidmar.

Zapisnik Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, uz reference i objašnjenja, danas je dostupan na 78 stranica. Prvi zapisnik objavljen je u tadašnjem Oslobođenju, a izlazio je u brojevima od 4. do 15. prosinca 1943. godine.

klix.ba