- Advertisement -
Turska tvrtka Cengiz Insat, u vlasništvu turskog milijardera Mehmeta Cengiz, uspjela se nametnuti kao ključni i skoro nezaobilazni partner Wade Federacije BiH u cestogradnji a čini se da sličan status pokušava osigurati iu energetskom sektoru.
Prije nekoliko dana ova turska tvrtka službeno je priopćila kako je zainteresirana za izgradnju novog termobloka u Tuzli, čija se vrijednost procjenjuje na oko 1,4 milijarde KM.Interes turske tvrtke za ovaj kapitalni energetski projekt u BiH sasvim je legitiman, ali samo ukoliko se bude kretao u okviru postavljenih propozicija, prema kojima investitor neće biti vlasnik novoizgrađenog termobloka u Tuzli, već će im uloženo biti isplaćeno isporukom u dogovorenoj količini struje.
Na ovaj način su građene termoelektrane u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od njih je trebao biti i drugi blok TE Ugljevik, posao koji je trebao biti rađen sa slovenskom Elektorprivrede. Kako posao nakon rata nije nastavljen, Slovenci su naknadu štete potražili na sudu, a žalbeni zahtjev je s prvotnih 66,8 milijuna narastao na 1,5 milijardi maraka.
Danas ipak vlasti u Srpskoj ubjeđuju javnost kako je “mnogo bolja” opcija dati stranom investitoru da bude vlasnik termoelektrane, dok bi od ukupne dobiti poduzeća u Srpskoj ostajale samo plaće radnicima i koncesione naknade. Po cijenu da se Komsar enerdži, investitoru, daju i nalazišta ugljena koja nisu planirana prvobitnim ugovorom, a čije izuzimanje od postojeće TE Ugljevik bi ugrozilo njen opstanak .
Istim interesima se vodi i turska tvrtka u Tuzli, gdje je kako nezvanično saznaje Slobodna Bosna, zainteresirana je isključivo biti jedini ili barem većinski vlasnik termobloka, računajući da će joj povlašteni status iu energetskom sektoru osigurati ista SDP-ova garnitura preko koje se ranije pozicionirala kao nezaobilazan partner u cestogradnji.
Na ovaj način su građene termoelektrane u bivšoj Jugoslaviji, a jedna od njih je trebao biti i drugi blok TE Ugljevik, posao koji je trebao biti rađen sa slovenskom Elektorprivrede. Kako posao nakon rata nije nastavljen, Slovenci su naknadu štete potražili na sudu, a žalbeni zahtjev je s prvotnih 66,8 milijuna narastao na 1,5 milijardi maraka.
Danas ipak vlasti u Srpskoj ubjeđuju javnost kako je “mnogo bolja” opcija dati stranom investitoru da bude vlasnik termoelektrane, dok bi od ukupne dobiti poduzeća u Srpskoj ostajale samo plaće radnicima i koncesione naknade. Po cijenu da se Komsar enerdži, investitoru, daju i nalazišta ugljena koja nisu planirana prvobitnim ugovorom, a čije izuzimanje od postojeće TE Ugljevik bi ugrozilo njen opstanak .
Istim interesima se vodi i turska tvrtka u Tuzli, gdje je kako nezvanično saznaje Slobodna Bosna, zainteresirana je isključivo biti jedini ili barem većinski vlasnik termobloka, računajući da će joj povlašteni status iu energetskom sektoru osigurati ista SDP-ova garnitura preko koje se ranije pozicionirala kao nezaobilazan partner u cestogradnji.