U Sinju prozvali Bulja i Milanovića: ‘Zoki ni mačku nije poslao, a Bulj se nije ni pojavio’

Grad Sinj se nije na dostojanstven način odužio Vici Buljanu, načelniku sinjske općine u četrdesetim godinama prošlog stoljeća, poručeno je na na simpoziju “Dani Vice Buljana” koji se u subotu održao u Alkarskim dvorima, u njegovom rodnom gradu.

Buljan je noseći listu HSS-a 1940. godine pobijedio je na općinskim izborima i postao načelnik “crvene općine”. U Sinju i Cetinskom kraju bio je među vodećim organizatorima ustanka protiv talijansko-njemačkih okupatora, a u ratu je obnašao brojne vojne i političke dužnosti. Jedno vrijeme bio je i ministar ribarstva, a pridonio je razvoju i urbanizaciji Sinja. Vice Buljan je obnašao i funkciju alkarskog vojvode, alkara i predsjednika Viteškog alkarskog društva, isposlovao je i gradnju tvornice “Dalmatinka” i olimpijskog bazena.

“Dani Vice Buljana” održani su pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića, a u organizaciji Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista te Udruge antifašističkih boraca i antifašista Sinja i Cetinske krajine.

Predsjednik udruge VeDRA Ranko Britvić zamjerio je što Milanović nije stigao na subotnji skup niti je poslao svog izaslanika ustvrdivši da “predsjednik nije poslao ni mačku da ih pozdravi”, a tijekom višesatnog skupan nije se pojavio ni gradonačelnik Sinja Miro Bulj.

U svom je govoru predsjednik Organizacijskog odbora Stipe Batarelo podsjetio kako je bilo prijedloga da jedna ulica u Sinju dobije Vicino ime, ali do realizacije nije došlo.

“U Hrvatskoj smo svjedoci velike revizije povijesti gdje se antifašizam sotonizira i izjednačuje s fašizmom. Ovdje se piše od 90-tih godina, a prije kao da ništa nije bilo, kao da smo narod bez svoje prošlosti. Upravo iz tih razloga smisao ove tribine je da se, govoreći o djelu Vice Buljana i drugih velikana partizanskog antifašističkog pokreta argumentiranom istinom borimo protiv revizije povijesti polazeći od činjenice da je antifašizam kulturna stečevina Europe i svijeta”, kazao je Batarelo.

Prisjetio se i kako je Buljan imao bistu u Sinju sve dok 1990. godine nije uklonjena iz centra grada i nikad više ondje nije vraćena.

“Ima onih koji se, zbog svojih uskogrudnih i dnevno-političkih interesa, igraju s plamenom koji može postati vatra mržnje što nije dobro. Moramo poslati poruku mi koji smo tiha većina glasnoj manjini da takvo ponašanje ne odobravamo – da smo protiv pozdrava ‘Za dom spremni’ i ustašizacije naše domovine, da smo za to da naš grad, Vicin grad bude oaza mira, tolerancije, kulture, dijaloga i međusobnog uvažavanja”, dodao je Batarelo.

O Vici Buljanu i njegovom doprinosu Sinju i Cetinskoj krajini u predratno, ratno i poslijeratno vrijeme govorili su arhitektica Zrinka Paladino, povjesničari Tonči Šitin, Dragan Markovina i Goran Korov, profesor Branimir Župić, znanstvenica Danica Ramljak te kolumnist i filmski kritičar Jurica Pavičić. Na simpoziju su, među ostalima, bili i potomci Vice Buljana.

Hina/Foto: Facebook