Izmjena Zakona u radu će pogoditi svakog radnika, bez obzira na stručnu spremu i sektor, bez obzira radi li u državnom ili privatnom poduzeću ili javnoj ustanovi. Svi će osjetiti posljedice, upozorava Šatorović.Nalazi li se Federacija BiH pred otpuštanjima u javnim ustanovama, odnosno državnoj upravi, ili će se pak teret reformi koje traže međunarodne financijske institucije i Europska unija ponovno sručiti na radnike u proizvodnom sektoru, odnosno socijalne kategorije poput ratnih vojnih stradalnika?
Pitanje je ovo na koje za sada nitko nema konačan odgovor, iako se posljednjih tjedana vodi živa rasprava, pa i sukob, između sindikata i poslodavaca zbog famoznog novog zakona o radu na kojem inzistira MMF. Istodobno, tu je i novi pristup Europske unije koja traži korijenite i često bolne ekonomske i socijalne reforme od kojih će dugoročno biti rezultata, ali koje će u jednom trenutku morati naći žrtvu, osim ako se, što je teško za očekivati, napravi reforma Federacije i racionalizira njen komplicirani ustroj.
Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, za Dnevni list kaže kako primjer kojem smo svjedoci ovih dana u Srbiji, gdje se najavljuje otpuštanje 9000 osoba zbog racionalizacije, čeka i BiH, gdje će se teret sručiti i na realni, ali i na javni sektor. U svemu tome, strahuje on, na kraju mukotrpnog procesa bez posla bi moglo ostati deset puta više ljudi nego u Srbiji, dakle oko 90 tisuća, a tako visok broj predviđa zbog nestabilnih političkih prilika gdje ne postoji niti jedna stabilna vlada, lošeg stanja u gospodarstvu i investicijama te ogromnog stupnja korupcije.
Da stvar bude gora, najavljuje se prodaja onoga što vrijedi, poput šumskih resursa, telekom operatera, vodnih resursa i elektrodistribucija.
Izmjena Zakona u radu će pogoditi svakog radnika, bez obzira na stručnu spremu i sektor, bez obzira radi li u državnom ili privatnom poduzeću ili javnoj ustanovi. Svi će osjetiti posljedice izmjena Zakona o radu, upozorava Šatorović, kazavši kako su stanje i prava u Srbiji umanjeni u javnom sektoru, a onima u realnom su potpuno ukinuti, dakle ne postoje kolektiv i ugovori. Isti scenarij pod istim mentorima se predviđa i za BiH.
Kompletna priča o izmjenama Zakona o radu u Federaciji se pravi samo s namjerom da dođe do otpuštanja radnika, nema tu priče o otvaranju novih radnih mjesta, naveo je Šatorović, otkrivši kako je nedavno u Srbiji dobio frapantan podatak od sindikata kako ne postoji niti jedan kolektivni ugovor u realnom sektoru; dakle nisu na udaru samo radnici u javnom sektoru.
Stoga se sindikati bore protiv takvih izmjena jer je nedopustivo da radnici budu prepušteni na milost i nemilost poslodavcu koji određuje kako će raditi i koliku će im plaću dati.
-Nakon posljednjih izmjena Zakona o radu, sada se ide u nove izmjene gdje u konačnici imaju za cilj pretvoriti radnike u robove gdje će imati samo izravnu pogodbu, istaknuo je Šatorović.
Zakon o radu je i dalje priča koja traje, a u tom je kontekstu Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata, upozorio kako su odredbe zakona o radu koje su od prije poznate javnosti nepovoljne za radnike te će se sindikat boriti da se one ne donesu, odnosno provode.
Problem je, smatra on, što se postojeće radno zakonodavstvo ne primjenjuje, jer da se primjenjivalo, bila bi bolja situacija po pitanju proračuna, ali je, naglasio je, lakše ići na radnika, rušiti njegova prava, nego na lopove koji kroz crno tržište pljačkaju državu.
Istodobno, predsjednik Saveza samostalnih sindikata kaže i kako još uvijek nema najava i analiza po pitanju otpuštanja u javnom sektoru, iako neki spominju mogućnost tehnoloških viškova. Kazavši kako su sindikati protiv scenarija da se sve prebacuje preko leđa radnika te da se reforma radi jednostrano, Bajramović je uvjeren je kako se racionalizacija mora raditi temeljito i na svim razinama, odnosno kroz uređenje države i ustavne promjene. Tada u javnom sektoru vjerojatnost za otpuštanje bi bila mala budući da bi se napravila bolja preraspodjela.
Naime, tvrdi on, vidljivo je kako negdje u javnom sektoru postoje viškovi zaposlenih, dok je negdje kroničan manjak, a ako bi se išlo na varijantu racionalizacije, izbjegla bi se otpuštanja. Realni, proizvodni sektor pak ima drugi problem koji se ogleda i kroz pogrešan pristup, odnosno nepostojanje dobrih izvora kreditiranja kao i proračune koji se uglavnom svode na plaće i socijalu.
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić nedavno je upozorio kako je očito da su vlade došle u situaciju svršenog čina da bez pomoći MMF-a ne mogu dalje, a to potvrđuju i deficiti, a posebno onaj u Vladi FBiH. Kao rješenje koje neće biti kratkoročno, poput novog zaduživanja, Hasić je upravo predložio racionalizaciju za koju postoji prostor, pogotovo u Federaciji, a daljnje odgađanje samo znači i zapadanje u još težu situaciju.
wpDiscuz