Prošla su tri mjeseca otkako su se skupina tuzlanskih sveučilišnih profesora i Udruga građana „Vrisak“ uključili u priču koja je danas postala jednom od top tema u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o zakonu o pristupu javnim prihodima u Federaciji Bosni i Hercegovini koji po mišljenju brojnih analitičara predstavlja najveću diskriminaciju u ekonomskom smislu u Bosni i Hercegovini. Prije nego nastavimo dalje s ovim tekstom podsjetimo se malo pod kojim kriterijima je donesen ekonomski „Sejdić-Finci“.
Zakon o pristupu javnim prihodima stupio je na snagu 2006. Godine i imao je zadatak stvoriti jedinstveni ekonomski prostor. Ovim zakonom je utvrđena uprava za indirektno oporezivanje čiji je glavni zadatak prikupljanje indirektnih poreza :PDV-a, carina, akciza i putarina. Kada je raspodjela u Federaciji Bosni i Hercegovini u pitanju ona se vrši prema sljedećem kriteriju:
36:%-funkcije financiranja Federacije
51:%-funkcije financiranja županija
9:%-jedinice lokalne samouprave
4:%-direkcija za ceste
Kada je riječ o pojedinačnom učešću svake županije ono se vrši prema sljedećem omjeru: broj stanovnika,površina županije,broj osnovnoškolaca i broj srednjoškolaca.
Pored ovih kriterija zakonodavac je uvrstio i kriterij posebnih koeficijenata (pondera) i to za :Sarajevsku županiju (2.0), Bosansko-Podrinjsku (1.8), Posavsku (1.5,od 2013.) i Herceg Bosansku (1.1), ne sluteći da će 9 godina poslije ovakva raspodjela javnih prihoda izazvati zajednički gnjev kod Tuzlaka i Mostaraca.
Budući da indirektni porezi otprilike oko 60:% kreiraju proračune županija, upravo u tim proračunima se krije najveća diskriminacija u ekonomskom smislu u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Sarajevske županije ove godine će prihod od indirektnih poreza iznositi 361 milijun maraka, a cjelokupni proračun Tuzlanske županije je 384 miliona maraka. Sarajevska županija će u ovoj godini imati proračun od 676 miliona maraka, što je za gotovo 300 miliona maraka veći proračun od Tuzlanske županije koja ima nekih 40 tisuća stanovnika više. Ove godine iz tog istog proračuna možemo vidjeti da se u Sarajevskoj županiji planira samo za obrazovanje izdvojiti 220 miliona maraka, a cjelokupni proračun Hercegovačko-Neretvanske županije je 194 milijuna maraka.
Sapienti sat.-Pametnom dosta
Tuzlansko-Mostarska inicijativa radi na nečemu čemu gotovo sve europske zemlje teže, a to je jednak povrat pdv a po glavi stanovnika. Dokaz da ova priča ide u pravom smjeru je u činjenici da su predstavnike ove inicijative kontaktirali i ljudi iz Bihaća i Zenice te im dali svoju punu podršku i najavili učešće u najvećoj bosansko-hercegovačkoj inicijativi. Ova inicijativa bi mogla relaksirati međusobne odnose u Bosni i Hercegovini i postati dobra platforma za budući dijalog koji je našoj zemlji u ovom trenutku više nego potreban.
wpDiscuz