Novi francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegova stranka, stara tek 14 mjeseci, Republika u pokretu (REM) na korak su do osvajanja impresivne, dvotrećinske većine u Narodnoj skupštini nakon što su izlazne ankete prvog kruga parlamentarnih izbora sinoć pokazivale da je REM osvojio 32 posto glasova.
Projekcije su da će, nakon drugog kruga sljedeće nedjelje, Macronova stranka s nula zastupničkih mjesta doći na 390-430 od ukupno 577 mjesta u donjem domu francuskog parlamenta. Potvrdi li se tih maksimalno očekivanih 430, Macron bi imao veću parlamentarnu većinu čak i od predsjednika Charlesa de Gaullea 1968. godine. – Birači su danas izrazili želju da u Narodnoj skupštini vide većinu koja ima zajednički cilj kao i predsjednik – komentirala je sinoć privremena predsjednica REM-a Catherine Barbaroux. Nacionalni front, krajnje desna stranka Macronove protukandidatkinje na svibanjskim predsjedničkim izborima Marine Le Pen, prema izlaznim anketama osvaja između 3 i 10 zastupničkih mjesta, više nego dosad (2), ali nedovoljno čak i za formiranje vlastitog kluba zastupnika (za što je nužno 15). Le Pen je imala plan pozicionirati NF kao “jedinu pravu oporbu”, no činilo se da za tako ambicioznu ulogu ipak ima premali postotak – 14posto glasova birača. Stranka Republikanci, s desnog centra, drugoplasirana je nakon REM-a. Projekcije su da osvaja između 85 i 125 mjesta (21,5 posto svih glasova).
Prvi krug parlamentarnih izbora obilježila je i rekordno niska izlaznost za francuske standarde: oko 49 posto. Socijalistička stranka, koja je donedavno imala predsjednika države Francoisa Hollandea, jučer je dotaknula novo dno: 10 posto glasova ili 20-35 zastupničkih mjesta. – Za ljevicu je ovo korak unatrag bez presedana – komentirao je lider socijalista Jean-Christophe Cambadelis i upozorio na opasnost od situacije u kojoj bi Macron imao ogromnu većinu i praktički nikakvu oporbu: – To nije ni zdravo ni poželjno – rekao je lider poraženih socijalista. Izlazne ankete pokazuju da su parlamentarni izbori u Francuskoj bili nastavak trenda, vidljivog i ranije na izborima u Nizozemskoj, u kojem birači u Europi kažnjavaju tradicionalne stranke, ali ipak se ne priklanjaju populistima koji obećavaju zatvaranje granica, izlaske iz euro zone ili iz EU, te jačanje nacionalizma, prenosi Večernji list
wpDiscuz