Unatoč najavama nekih medija kako se nizozemski naftni div Shell povlači iz projekta istraživanja zaliha nafte i plina na prostoru FBiH, ovih dana njegovi su čelnici održali sastanak s predstavnicima Vlade FBiH.
Oni su, kako prenosi portal Faktor.ba, obavili informativne razgovore s Jelkom Milićević, federalnom ministricom financija, i Stipom Buljanom, tajnikom Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH. “Ovo je bio prijateljski susret. Javnost će uskoro biti informirana o konkretnim pojedinostima”, kazala je ministrica Milićević nakon sastanka.
Sastanku predstavnika tih dvaju ministarstava i Shella nazočili su i bivši dužnosnici Ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH koji su prvi i počeli pregovarati s nizozemskom naftnom kompanijom. U cilju što bržeg istraživanja i moguće eksploatacije zaliha nafte i plina, federalna Vlada je zadužila Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije da ubrza proceduru izmjena i dopuna Zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina te ih dostavi Vladi FBiH na razmatranje.
Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH predviđena su sredstva u 2015. i 2016. u iznosu od 1,600.000 KM za potrebe javne nabave usluga pravne osobe kao stručnog savjetnika za potrebe Vlade u postupku dodjele ugovora o koncesiji za ovo energetsko područje. Planirano je izdvojiti sredstva u iznosu od 650.000 KM za potrebe javne nabave koja bi bila korištena kao predujam. Istraživanje zaliha nafte i plina kasni zbog niza zakonskih nejasnoća.
Na prostoru BiH, ali i država bivše Jugoslavije, nisu obavljani pregovori i sklapanje ugovora za ovu vrstu sirovine onako kako je predviđeno Zakonom o javnim nabavama i ne postoje konzultantske kuće koje imaju iskustva s ovom vrstom usluga, osim iskustva pojedinih stručnih osoba iz Hrvatske koje su radile za Inu, prenosi Večernji list.
Konzultantske kuće s iskustvom u ovoj vrsti pregovora koje su bile zainteresirane i koje su preuzele natječajnu dokumentaciju su uglavnom iz europskih zemalja, potom iz Amerike i Azije.
Prijave na javne pozive vršile su konzultantske kuće iz inozemstva, a najveći problem predstavljalo je prikupljanje dokumentacije za prijavu zbog različitosti domaćeg i stranog zakonodavstva i nemogućnosti da strane kompanije pribave dokumente propisane zakonom.