Published On: Tue, Oct 13th, 2015

IZVOZ MESA Izvoz velikih količina mesa u Tursku trebao je zaposliti ogromnu vojsku nezaposlenih!?

Gospodarstvenici BiH dobili su priliku za izvoz mesa u Tursku i dobre cijene, ali trenutno mogu koristiti trećinu propisane kvote.

Odluka Turske da dozvoli bescarinski uvoz mesa iz Bosne i Hercegovine predstavlja najbolju šansu za bh. proizvođače poslije rata. Međutim, kako ističu sugovornici Al Jazeere, birokracija i poslovne barijere u ovoj zemlji onemogućavaju da se propisana kvota ispuni.

Turska je poslije prošlogodišnjih katastrofalnih poplava koje su pogodile regiju odobrila bescarinski uvoz 15.000 tona mesa iz BiH.

Kasim Selimović, direktor tuzlanske tvrtke Piemonte jedan je od prvih izvoznika mesa u Tursku, nakon što je odobrena kvota za BiH.

On u razgovoru za Al Jazeeru ističe da je odnos Turske više nego fer, ali da domaće službe uvelike otežavaju poslovanje privrednicima.

Selimović ističe da je Turska odlukom o uvozu željela pomoći BiH i njezinim građanima i da podrži industriju ove zemlje.

“Turska je nama u najboljoj namjeri pružila priliku da pokrenemo proizvodnju, da zaposlimo ogromne mase nezaposlenih ljudi, upravo da stavimo u funkciju resurs kojim mi raspolažemo, a koji je najjači za BiH, a to je proizvodnja zdrave hrane”, kazao je Selimović, čija tvrtka izvozi meso preko aerodroma u Banjoj Luci.

Turski partneri su bili sasvim korektni i kod plaćanja, ističe Selimović, kazavši da su sve isporučene količine prihvaćene bez prigovora i uvjetovanja, a fakture plaćene u roku od 2-3 dana.

Nadzor turskih stručnjaka

Naglasio je kao vrlo bitan nadzor turskih stručnjaka prilikom obrade mesa.

“U jednom timu je bilo tri inspektora. Jedan prati klanje, ima procedura kako se treba obaviti procedura klanja. Drugi prati iskoštavanje mesa, treći pakiranje. Bili su zaista od velike koristi ,jer naši ljudi nisu dovoljno educirani za takvu vrstu posla”, kazao je direktor tvrtke Piemonte.

Za sada su kupci zadovoljni kvalitetom uvezenog mesa, ali je problem što su sirovine u BiH potrošene i sada se pribjegava uvozu – “pokušava se dobiti što jeftiniji proizvod iz uvoza da bi se plasirao sa što većom cijenom”.

Selimović procjenjuje da bi godišnja zarada za poljoprivrednike BiH mogla biti do 50 milijuna eura.

“To je kada je riječ o gospodarstvu najveći projekt poslije rata. Nažalost, mi ne znamo da to cijenimo i odradimo onako kako se očekuje”, kazao je on.

Poljoprivrednicima fali podrška državnih institucija, a oni koji se odluče za izvoz mesa, nailaze na brojne barijere kod carinskih i policijskih službi.

“Dovode vas u situaciju da avion treba poletjeti za dva sata, a službe na aerodromu kažu da neko pitanje nije riješeno. I onda se izvoznik mora snalaziti”, kaže Selimović, dodajući da je za to krivo uglavnom nepostojanje pravila koja bi svi trebali poštivati.

Aerodrom u Mostaru

Zahtjeve za dobijanje dozvola za transport mesa u Tursku podnijeli su i aerodromi u Tuzli i Mostaru.

Izvoz sa tuzlanskog aerodroma bi olakšao poslovanje za poljoprivrednike iz te regije, budući da se uzgoj obavlja na farmama u Posavini i Semberiji.

Kompanija Piemonte je izvezla blizu 400 tona iskoštenog mesa, za što je bilo potrebno blizu 1300 bikova težine 1200 tona žive vage.

Selimović smatra da bi se na kraju godine mogla dostići količina od blizu 5000 tona, odnosno trećina propisane kvote.

On smatra da bi se za postizanje cjelokupne kvote trebala pokrenuti masovna proizvodnja, ali ljudi se plaše da ova situacija neće trajati dugo, zbog čega ne smiju ulagati u proizvodnju.

Nedostatak materijala

Kada je riječ o proizvodnji, direktor Zemljoradničke zadruge “Gračanka” iz Gračanice navodi da je ovo prilika za BiH kao i prilika za izvoz mesa u Europsku uniju.

Rasim Husić navodi da u ovoj zemlji postoji kroničan deficit priplodnog materijala, odnosno junica i krava. On je ukazao da su poljoprivrednicima ukinute potpore.

Ranije je postojao povrat od 25 posto, što je sada ukinuto zbog malverzacija u resornom ministarstvu. Po njemu, da bi se proizvodnja povećala, potrebno je ponovo uvesti podršku.

“Poljoprivrednici su ranije dobijali 25 posto povrat na uvozne priplodne junice… Zbog novca koji je nestao ukidaju se prava koja su nekada bila”, ističe Husić.

Napominje da je postojao povrat od 25 posto i za tu opremu, za male investicije.

Podrška države u kapitalnim ulaganjima i podrška ruralnom razvoju je, po njegovom mišljenju, ključ razvoja gospodarstva i konkretan put ka dostizanju kvote za uvoz koji omogućava Turska.