Published On: Thu, Dec 19th, 2013

TKO NAS BRE ZAVADI: Većina u BiH za pomirenje nezavisno od vjere i nacije, škola pritom najvažnija

Većina građana Bosne i Hercegovine podupire pomirenje i izgradnju povjerenja u toj zemlji istovremeno ocijenivši kako nacionalni i vjerski identitet nisu zapreka tom procesu, a najvažniju ulogu u tome morao bi imati obrazovni sustav, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja objavljenog u srijedu u Sarajevu.

Istraživanje je protekle dvije godine provodila grupa univerzitetskih profesora i nezavisnih istraživača s područja bivše Jugoslavije te univerziteta u Edinburgu, a jedan od autora Marko Antonio Brkić, profesor na privatnom univerzitetu Hercegovina, rekao je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja kako je ono provedeno na uzorku od 2606 ispitanika iz trinaest gradova širom BiH, koji su odgovarali na 78 pitanja čija je svrha bila identificirati odnos prema procesu pomirenja, važnosti vjerskog i nacionalnog identiteta te prema ulozi koju u tome mogu imati vladajuće strukture, ali i nevladine organizacije.

“Čak 75 posto ispitanika vjeruje da je proces pomirenja i gradnje povjerenja važan”, kazao je Brkić navodeći ključni rezultat provedenog istraživanja.

On posebno ističe kako je istraživanje dalo sasvim drugačiju sliku o raspoloženju među ljudima od one koja se može steći prateći medije.

“Naš je medijski prostor iznimno zagađen i kroz njega ne stiže prava slika stanja i odnosa”, tvrdi Brkić.

Više od 60 posto ispitanika izjavilo je kako je poboljšanje privrednog stanja u BiH najvažniji prioritet, dok oko 40 posto smatra kako je ključ u političkim promjenama.

Većina ispitanika istovremeno se izjasnila kako je za njih važnije temeljiti pomirenje na projektima okrenutima budućnosti nego na istraživanjima uzroka rata ili pak na gradnji spomen-obilježja na mjestima ratnih zločina.

Ispitanici su ocijenili i to kako bi najvažniju ulogu u procesu pomirenja morao imati obrazovni sistem odnosno zaposleni u školstvu, jer oni mogu odigrati ključnu ulogu u odgoju generacija koje nisu doživjele rat, a spoznaju o njemu stiču posredno, što opet utiče na njihov doživljaj povjerenja u zajednici u kojoj žive.

Čak 72 posto ispitanika najvažnijim posrednicima u izgradnji povjerenja smatra učitelje i nastavnike, dok 54 posto drži kako bi to trebala biti zadaća za političke i vjerske lidere.

Pitanja o vjerskom identitetu potvrdila su kako se BiH može smatrati duboko religioznim društvom. Čak 72 posto ispitanika izjasnili su se kao vjernici u tradicionalnom smislu, dok je izrazito nereligioznih osoba tek 10 posto.

Najveći postotak vjernika svoju religioznu pripadnost poistovjećuje i s pripadnošću određenoj nacionalnoj grupi, barem kada je riječ o tri najveće vjerske zajednice.

Istovremeno je, međutim, tek 7,4 posto ispitanika izjavilo kako njihov vjerski i nacionalni identitet oblikuje odluke o njihovim ličnim životima, uključujući tu i sklapanje prijateljstava.

Velika većina ispitanika ujedinjena je u negativnom odnosu prema životu u BiH. Tako je u istraživanju gotovo dvije trećine učesnika odgovorilo kako je nezadovoljno životom u BiH, dok je tek 21,7 posto kazalo kako je zadovoljno načinom na koji se u toj zemlji živi. Među zadovoljnima najviše je onih koji se izjašnjavaju kao muslimani – 26,6 posto, zadovoljno je 23,5 posto katolika, a samo 16,2 posto pravoslavaca.