Published On: Thu, Nov 16th, 2017

THE CIPHER BRIEF Balkanska demokracija pleše između Rusije, Turske i NATO-a

Kaitlin Lavinder sa The Cipher  Brief’s-a razgovarala je s predsjednikom Federacije Bosne i Hercegovine Marinkom Čavarom, na marginama Transatlantskog ekonomskog foruma 2017. Centra za transatlantske odnose na Sveučilištu Johns Hopkins School of Advanced International Studies, u suradnji s Američkom gospodarskom komorom.

Bosna i Hercegovina je održana u obliku dva odvojena entiteta od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. g. kojim je završio domovinski  rat i stvorio današnje zemlje: Federaciju Bosne i Hercegovine, sastavljena od Bošnjaka i Hrvata, te Republike Srpske, dom Srba u zemlji. No, mir i demokratsko funkcioniranje zemlje je krhko i uskoro će se suočiti s najvećim testom.

Očekuje se kako će  u srijedu parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine glasovati o nacrtu zakona o izbornoj reformi, koji bi, ako bude usvojen, potvrdio presudu ustavnog suda iz prosinca 2016. godine, koja kaže da je potrebna izborna reforma kako bi se bolje predstavili svi segmenti stanovništva, osobito manjina Hrvata. Ako ne prođe, zemlja možda ne bude u stanju formirati vladu na izborima 2018. godine.

Kaitlin Lavinder sa The Cipher  Brief’s-a razgovarala je s predsjednikom Federacije Bosne i Hercegovine Marinkom Čavarom, na marginama Transatlantskog ekonomskog foruma 2017. Centra za transatlantske odnose na Sveučilištu Johns Hopkins School of Advanced International Studies, u suradnji s Američkom gospodarskom komorom.

Predsjednik Čavara kaže kako bi sljedeće godine mogla biti “ustavna kriza” koja bi mogla vratiti zemlju natrag u sukob.

“Ako ne provedemo izborni zakon sukladno ustavnim smjernicama, završit ćemo u ustavnoj krizi, jer neće biti sredstava za održavanje općih izbora sljedeće godine koji su tada na rasporedu. Dugoročno, bez utvrđivanja toga, Bosna i Hercegovina vratiti će se na one odnose među ljudima  koji su postojali  prije Daytonskog mirovnog sporazuma “.

Sada postoji razina sudjelovanja”bez presedana”  Rusije u regiji, izjavio je hrvatski veleposlanik u SAD-u Pjer Šimunović na forumu, a Rusija gleda na Balkan kao nultu igru. Čavara se složio s napomenom da Rusija želi zaustaviti ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju (EU) i NATO.

“Jasno je da nije u interesu Rusije da Bosna i Hercegovina bude dio NATO-a. Dok većina ljudi u Bosni i Hercegovini vjeruje da je aktiviranje plana integracije u NATO jedini put naprijed; nema alternative. To je jedini način da jamčimo sigurnost i sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine “.

Međutim, dio zemlje ima vrlo bliske veze s Rusijom, kaže Čavara.

“Moramo imati na umu da je veza između Republike Srpske i Rusije mnogo jača za razliku od veze Federacije [ Bosne i Hercegovine] i Rusije. To možemo jasno vidjeti samo gledajući koliko često predsjednici svakog entiteta posjećuju Moskvu. Kao predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, nikada nisam bio u Moskvi, dok je predsjednik Republike Srpske u Moskvi najmanje jednom svakih pet ili šest mjeseci. ”

Još jedna zemlja s rastućim utjecajem u Bosni i Hercegovini je Turska.

“Postoji i značajan turski utjecaj u Bosni i Hercegovini. Moramo to uzeti u obzir i uzeti u obzir činjenicu da su se posljednjih nekoliko godina Rusija i Turska okupljale i koordinirale svoju vanjsku politiku. … Bojim se da će ruski i turski interesi možda doći zajedno; mogu imati zajedničke interese u Bosni i Hercegovini, a to je da se zaustavi integracija u EU i integracija NATO-a u zemlju “.

Dio razloga zašto BiH treba NATO je borba protiv islamskog ekstremizma, kaže Čavara. Nekoliko stotina mladih Bošnjaka otišlo je na ratišta u Iraku i Siriji s takozvanom islamskom državom, ili ISIS-om. To je najveći broj boraca ISIS-a po glavi stanovnika iz jedne europske zemlje.

“Određeni dio stanovništva ima suosjećanja s tim ljudima i pomaže im da napreduju unutar zemlje, što možemo jasno vidjeti u posljednjem slučaju izručenja osobe koja je pomogla organizirati i zaposliti teroriste u Bosni i Hercegovini. Imamo zakon koji kažnjava one koji napuštaju zemlju da se bore za ISIS na Bliskom istoku, i do sada se ovaj zakon pokazao vrlo učinkovitim. Ali pitanje je, ako ne držimo demokratski sustav zajedno, što će se dogoditi s učinkovitošću tog zakona, i hoće li sustav moći spriječiti napade i zapošljavanje prije nego što se dogode? ”

Ne samo NATO, nego i Sjedinjene Države, trebju raditi s Bosnom i Hercegovinom u borbi protiv terorizma i održavanja stabilnog Balkana, kaže Čavara.

“Trebamo zajedničku borbu protiv ISIS-a, ove velike prijetnje na svijetu. To je razlog zašto nam je potreban NATO, i zato nam je potrebna pomoć SAD-a – da stabiliziramo zemlju i učinimo je djelotvornom kako svi žele i kakvu je svi zaslužujemo. Bez svega ovoga ne možemo postići rezultate u bilo kojem drugom području, uključujući ovo [borba protiv terorizma].

Zato tražimo SAD kao jamca Daytonskog mirovnog sporazuma da ga provede u duhu Daytonskog mirovnog sporazuma kako je prvobitno dogovoreno i da nam pomaže na putu ka integraciji u EU i NATO, tako da se svi mi možemo boriti protiv ove prijetnje koja je štetna za sve nas, za dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini – svih njezinih građana i podijeljenih područja – i za sigurnost i stabilnost cijelog svijeta “.

Dnevnik.ba