U središtu meditacija križnoga puta bile su strahovite patnje i trpljenja koje prolaze žrtve trgovine ljudima i prostitucije kao i migranti na njihovom mukotrpnom i pogibeljnom putovanju prema svome odredištu gdje se nadaju boljoj budućnosti.
Papa Franjo sudjelovao je na Veliki petak 19. travnja, po sedmi put u svome pontifikatu, na križnome putu na rimskom Koloseju.
Tekstove uz četrnaest postaja križnog puta ove je godine na poziv predsjednika Papinskog vijeća za kulturu kardinala Gianfranca Ravasija pripremila s. Eugenia Bonetti, redovnica koja je cijeli život posvetila borbi protiv trgovine ljudima.
U središtu meditacija križnoga puta bile su strahovite patnje i trpljenja koje prolaze žrtve trgovine ljudima i prostitucije kao i migranti na njihovom mukotrpnom i pogibeljnom putovanju prema svome odredištu gdje se nadaju boljoj budućnosti.
Citirane su Papine riječi, koje je ponovio u više navrata, kako je trgovina ljudima zločin protiv čovječanstva za čije iskorjenjivanje smo svi odgovorni, svatko prema svojim mogućnostima.
“Gospodine, daj nam srce puno milosrđa”, glasio je jedan od molitvenih zaziva na križnome putu na Koloseju. Križ su nosili predstavnici Božjeg naroda iz različitih zemalja svijeta, a pratile su ga dvije baklje, svaka s po jedne strane.
Na kraju križnog puta, na kojem su sudjelovale tisuće vjernika iz čitavog svijeta, Papa je uputio molitvu.
“Gospodine Isuse, pomozi nam da vidimo u Tvome Križu sve križeve svijeta: križ ljudi gladnih kruha i ljubavi; križ usamljenih ljudi koje su napustili čak i njihova vlastita djeca i rodbina; križ ljudi željnih pravde i mira; križ ljudi koji nemaju utjehu vjere; križ migranata kojima se zatvaraju vrata zbog straha; križ malenih, ranjenih u njihovoj nevinosti i čistoći; križ čovječanstva koje luta u tami nesigurnosti i u tami kulture prolaznog”, molio je Papa.
Sestra Eugenija Bonetti misionarka je misijske družbe Gospe od Utjehe (Istituto Suore Missionarie della Consolata) i predsjednica Udruge “Slaves no More”. Zajedno sa svojim susestrama posvećuje se već dugi niz godina pomaganju ženama žrtvama trgovine ljudima. Pune 24 godine provela je u Keniji među mladima koji sanjaju bolju budućnost, a često postaju žrtve beskrupuloznih pojedinaca koji ih pretvaraju u suvremeno roblje.
Po povratku u Italiju počela je raditi u prihvatilištu za migrante. Jednom prilikom susrela je mladu prostitutku Mariju i taj joj je susret promijenio život te se odlučila spašavanju djevojaka s ulice koje je drže svojom drugom majkom i oslovljavaju s „mama“.
Trgovina ljudima je svođenje drugoga na robu; u žrtvama na neopravdan način krši sastavne dimenzije ljudskoga bića koje je Bog želio i stvorio, a to su sloboda i dostojanstvo. Zbog toga je treba smatrati zločinom protiv čovječanstva, upozorio je Papa u svom obraćanju sudionicima Međunarodne konferencije o trgovini ljudima koje je primio 11. travnja ove godine.
wpDiscuz