Ovo izvješće, koje Papa cijeni, dalo je pozitivno mišljenje o prvim ukazanjima ali je ono daleko manje pozitivno po pitanju današnjih ukazanja, te preporučuje da se crkva pretvori u papinsko svetište. Sumnje Kongregacije za doktrinu vjere koja je raspravljala o fenomenu Međugorja tijekom 2016 g. piše talijanska La Stampa. Donosimo hrvatsku verziju teksta kojeg smo jučer objavili na izvorniku.
Trinaest glasova u korist priznanja nadnaravne prirode prvih sedam ukazanja u Međugorju, jedan glas protiv i jedan „suzdržan“ glas koji će svoje konačno mišljenje dati naknadno. Za razliku od toga, većina je suzdržanih glasova i mnogo sumnji po pitanju fenomena ukazanja koja su uslijedila od kraja 1981.g. naovamo.
To su rezultati rada Komisije o Međugorju koju je 2010.g. osnovao Papa Benedikt XVI a kojom je predsjedavao kardinal Camillo Ruini.
Papa Franjo spomenuo je ovo izvješće na tiskovnoj konferenciji na povratnom letu iz Fatime, otkrivši tom prilikom razliku između prvih i kasnijih ukazanja govoreći kako je „komisija sastavljena od dobrih teologa, biskupa, kardinala“ te kako je „Ruinijevo izvješće vrlo, vrlo dobro“. Dobro je poznato da je signal koji je proizašao iz Papinih riječi pozitivan glede duhovnih plodova („ljudi koji tamo hodočaste i preobraćuju se, ljudi koji tamo susreću Boga i mijenjaju svoj život“) ali negativan glede sadašnjih ukazanja jer „više mi se sviđa Majka Božja od šefice poštanskog ureda koja šalje poruke svakog dana.“
Povjerenstvo koje je zatražio Ratzinger
Povjerenstvo kojim je predsjedavao Ruini zasjedalo je od 17. ožujka 2010.g. do 17. siječnja 2017.g. na zahtjev Benedikta XVI. U njemu su, uz bivšeg predsjedavatelja Talijanske biskupske konferencije, sudjelovali i kardinali Jozef Tomko, Vinko Puljić, Josip Bozanić, Julian Herranz i Angelo Amato, psiholog Tony Anatrella, teolozi Pierangelo Sequeri, Franjo Topić, Mihály Szentmártoni i Nela Gašpar, mariolog Salvatore Perrella, antropolog Achim Schütz, kanonist David Jaeger, relator Kongregacije za kauze svetaca Zdzisław Józef Kijas, psiholog Mijo Nikić i dužnosnik Kongregacije za doktrinu vjere Krzysztof Nykiel.
Njihova je zadaća bila da „prikupe i prouče sve materijale“ o Međugorju i podnesu „detaljno izvješće“ nakon kojeg bi uslijedilo glasanje u korist ili protiv „nadnaravne prirode ukazanja“ te prijedlog o najprikladnijem „pastoralnom rješenju“ za Međugorje. Povjerenstvo se sastalo u 17 navrata i proučilo sve dokumente pohranjene u Vatikanu, župi Međugorje i arhivima tajnih službi bivše Jugoslavije. Povjerenstvo je saslušalo sve vidioce, kao i svjedoke uključene u događaj a u travnju 2012.g., te obavilo izvid ovog sela u Hercegovini.
Pozitivna mišljenja o prvim ukazanjima
Povjerenstvo je uočilo vrlo jasnu razliku između događaja s početka fenomena i njegovog kasnijeg razvoja te stoga odlučilo da održi glasanje o dvjema različitim fazama ukazanja: o prvih sedam navodnih ukazanja, koja su se dogodila između 24.lipnja i 3.srpnja 1981.g., a zatim i o svim ostalim događanjima koja su uslijedila nakon toga. Članovi i stručnjaci Povjerenstva dali su 13 glasova u korist priznanja nadnaravnosti prvih ukazanja, jedan njegov član glasao je protiv a jedan stručnjak dao suzdržan glas. Povjerenstvo smatra da su šestoro vidioca bili psihički zdravi i iznenađeni ukazanjem te da ništa od onoga što su vidjeli nije bilo posljedica utjecaja na njih bilo od strane franjevačkih fratara njihove župe bilo trećih lica. Pokazali su odlučnost u kazivanju onoga što im se dogodilo usprkos policijskim uhićenjima i prijetnjama smrću. Povjerenstvo je također odbacilo hipotezu o demonskom podrijetlu ukazanja.
Sumnje u razvoj fenomena
Što se tiče druge faze ukazanja, Povjerenstvo je uočilo snažnu umiješanost u fenomen kao posljedicu sukoba između lokalnog biskupa i Franjevaca iz župe, kao i činjenicu da su se ukazanja, koja su bila unaprijed najavljivana i za svakog vidioca pojedinačno isplanirana, nastavila uz jedne te iste poruke.
Ova ukazanja su se nastavila iako su djeca već ranije rekla kako će ona prestati, međutim to se ni do danas nije dogodilo. Tu je i pitanje „tajni“ ponešto apokaliptičnog ugođaja a za koje vidioci tvrde kako su im otkrivene za vrijeme ukazanja. O drugoj fazi ukazanja povjerenstvo je glasalo u dva kruga, najprije uzimajući u obzir duhovne plodove Međugorja a ostavljajući po strani ponašanje vidioca. Po ovom pitanju 3 člana i 3 stručnjaka smatraju kako su učinci pozitivni, 4 člana i 3 stručnjaka drže kako su oni miješani uz prevladavajuće pozitivne učinke, dok 3 preostala stručnjaka tvrde da su učinci miješani, i dobri i loši.
Ako se, uz duhovne plodove, uzme u obzir i ponašanje vidioca, osam članova i četiri stručnjaka povjerenstva smatraju kako se mišljenje ne može dati, dok su druga dva člana glasala protiv nadnaravnog karaktera naknadnih ukazanja.
Pastoralno rješenje
Primjećujući kako međugorski vidioci nikad nisu bili adekvatno praćeni na duhovnoj razini, uz činjenicu da oni već dugo vremena ne djeluju u grupi, Povjerenstvo je podržalo ukidanje zabrane organiziranog hodočašćenja u Međugorje. K tome, 13 članova i stručnjaka od njih 14 prisutnih, glasali su u korist uspostave u Međugorju „tijela vlasti koje bi bilo podčinjeno Svetoj stolici,“ kao i za pretvaranje župe u papinsko svetište. To je odluka koja se temelji na pastoralnim razlozima – skrbi o milijunima hodočasnika, izbjegavanju nastanka „paralelnih crkava“ te transparentnosti po pitanju financija – i ona ne bi implicirala priznanje nadnaravnosti ukazanja.
Sumnje Kongregacije za nauk vjere
O njima je Papa Franjo govorio tijekom povratnog leta. Kongregacija za doktrinu vjere, koju predvodi kardinal Gerhard Ludwig Müller, izrazila je sumnje u fenomen međugorskih ukazanja i Ruinijevo izvješće te smatra da se ovo autoritativno izvješće treba usporediti s ostalim mišljenjima i izvješćima. Godine 2016.g. sazvan je mjesečni sastanak članova Dikasterija kako bi raspravljali o slučaju Međugorja i Ruinijevom izvješću. Svaki od kardinala i biskupa koji su članovi Dikasterija dobili su tekst izvješća ali i druge materijale koji se nalaze na raspolaganju Kongregaciji za nauk vjere. Tijekom tog sastanka od članova je zatraženo da daju svoje mišljenje. Međutim, Papa Franjo, koji nije želio da se Ruinijevo izvješće, kako je on to ocijenio, stavlja „na dražbu,“ odlučio je kako članovi Kongregacije trebaju svoje mišljenje proslijediti direktno njemu. A to je upravo ono što se i dogodilo.
Papa Franjina odluka
Nakon što je proučio Ruinijevo izvješće i mišljenja članova Kongregacije za nauk vjere, Papa je odlučio da poljskom Nadbiskupu Henryku Hoseru povjeri „posebnu misiju Svete Stolice“ u „prikupljanju dubljih saznanja o pastoralnom situaciji“ u Međugorju, a „prije svega o potrebama vjernika koji tamo hodočaste“, te „sugestijama o pastoralnim inicijativama u budućnosti.“ Poljski nadbiskup će do ljeta 2017.g. podastrijeti nalaze svog rada na osnovu kojih će onda Papa donijeti odgovarajuću odluku.
Lastampa.it l prijevod: Poskok.info
wpDiscuz