“Koliko god je najava referenduma u Republici Srpskoj kršenje Daytona, Hrvatska ima pripremljen scenarij i odgovore za sve što može uslijediti, prije svega kako bi zaštitila Hrvate u BiH”, rekao je Jutarnjem jedan iskusni hrvatski diplomat koji dobro poznaje odnose u regiji.
“Budu li Milorad Dodik i društvo iz Srpske inzistirali i dalje na referendumu oko Dana Republike Srpske, zakazanog za 25. rujna, to će pokrenuti snažnu diplomatsku inicijativu, čime bi se ubrzao proces sređivanja prilika u samoj BiH. Onda je to i prilika da se posve jasno artikuliraju stavovi i ukaže na položaj hrvatskog naroda i siguran sam da bi tu priliku znali na diplomatskom planu iskoristiti”, kaže naš sugovornik.
Zbog izbora u Hrvatskoj dosad se o svemu što se događa u BiH nije oglasila ni hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, jer ne želi da se na bilo koji način njen angažman, bez obzira na to radi li se i o položaju Hrvata u susjednoj državi, dovodi u predizborni kontekst u Hrvatskoj. Reagirao je šef hrvatske diplomacijeMiro Kovač porukom da referendum u RS-u nije za Hrvatsku prihvatljiv i da Zagreb očekuje da srpski političari na sastanku s predstavnicima Republike Srpske u Beogradu odgovore Dodika da odustane od referenduma. Isto tako Hrvatska je članica Vijeća za provedbu mira u BiH, koje je i samo reagiralo tražeći od vlasti RS-a da odustanu od referenduma.
Diplomatske pripreme
Koliko god “na van” izgledalo da su hrvatske reakcije stidljive i uopćene, diplomatski izvori uvjeravaju da se iz Zagreba događaji u BiH budno prate i da postoji odgovor za sve što se narednih dana može očekivati. “Iznenađenja nema i neće ih biti, sve je razrađeno do detalja. Tako je, koliko smo informirani, i kod političkog vodstva Hrvata u BiH.”
Posljednjih godina položaj hrvatskog naroda u BiH bitno se pogoršao, a sve brojke i pokazatelji jasno ukazuju na to da su Hrvati i najveći gubitnici u dugom pokušaju stabilizacije te države od Daytona do danas. Dodikov zahtjev za referendum direktni je udar na Dayton, a to, procjenjuju diplomati u Zagrebu, međunarodna zajednica neće dopustiti. Iako su EU, ali i Amerika i Rusija s vremena na vrijeme iskazivali zanimanje za stanje u BiH, dramatični događaji u svijetu sve su više odvraćali pozornost međunarodne zajednice na stanje u toj državi. Sada bi, ako Dodik uporno nastavi inzistirati na referendumu, EU i SAD mogli poduzeti niz mjera u zaštiti očuvanja Daytona, ali ovaj put ne u rukavicama, već daleko energičnije.
“Za Hrvate u BiH to bi moglo biti od koristi. Jasno bi mogli reći što ih sve muči i u kojem smislu trebaju korekcije Daytona da BiH ‘preživi’ kao država. Dosad su sve intervencije međunarodne zajednice ipak bile posve blage i neefikasne, a ovaj put bi se neki pozitivni procesi napokon mogli dogoditi. A to bi onda mogli iskoristiti Hrvati u BiH, uz podršku Hrvatske kao supotpisnika Daytonskog sporazuma”, tvrdi naš sugovornik.
Opći je stav da bi produžavanje ovakvog stanja u BiH za Hrvate bilo kobno, a BiH kao država ne bi mogla nastaviti put prema Europi, što je za hrvatski korpus od presudne važnosti. Zato Hrvatima, bez obzira na to što se sada događa, grubi udar na BiH kao jedinstvenu državu odgovara da se vrati fokus međunarodne zajednice makar i u tako dramatičnim okolnostima kao što su sada. Hrvati naravno ne odobravaju najavljeni referendum, ali procjenjuju da je trenutačna radikalizacija stanja u državi i prilika da se stvari napokon postave na svoje mjesto.
Novi Dayton
U hrvatskom korpusu sve se češće spominje i mogućnost ponovnog zahtjeva za formiranje Herceg-Bosne, ako ovaj put reakcije međunarodne zajednice ne urode plodom i Dodik nastavi sa svojom politikom. Hrvati su dosad u potpunosti prihvatili Dayton, nisu radili nikakve probleme, ali su i razočarani postupcima međunarodne zajednice koja je omogućila i Srbima i Bošnjacima da soliraju, što je u konačnici pogoršalo status hrvatskog naroda u toj državi. Bude li međunarodna zajednica omogućila Srbima da nastavak sadašnje politike koja u konačnici vodi i odcjepljenju RS-a, za hrvatski korpus neće biti drugog rješenja nego obnoviti ideju formiranja Herceg-Bosne.
Naravno, postoji i sve opravdaniji strah od novih sukoba u BiH. Republika Srpska postaje sve više zona ruskog utjecaja, a islamski fundamentalisti šire svoj utjecaj. Preko BiH se prelamaju mnogi interesi, regionalni, ali i širih razmjera, pa bi svako novo zaoštravanje koje međunarodna zajednica ne bi suzbila moglo voditi do novih sukoba. U tom slučaju Hrvati bi dali snažnu podršku NATO-u i međunarodnoj zajednici da se očuva jedinstvena BiH.
Opća je ocjena hrvatskih diplomata da je sadašnje stanje u BiH izuzetno teško, a hrvatski su diplomati i u stalnom kontaktu s Bruxellesom te europskim i euroatlanskim partnerima. Procjena je da će međunarodna zajednica, prije svega SAD i EU, naći adekvatne odgovore na sve što sada dolazi iz RS-a, a Hrvatska će, kao članica EU, aktivno sudjelovati u procesima stabilizacije BiH, koji omogućuju da ova zemlja zaista ostvari europsku budućnost.
wpDiscuz