Nermin Aliefendić ispričao je da je na početku 1993. bio angažiran u Policijskoj stanici Bugojno na poslovima istražitelja, potom na poslovima državne a poslije vojne sigurnosti u 307. brigadi.

Svjedok je kazao da su neki od njegovih zadataka u vojnoj sigurnosti bili uzimanje iskaza i kriminalno-pravno procesuiranje, a dokumente koje su sačinjavali su slali Vojnom tužiteljstvu.

Izjavio je da su nakon završenih sukoba uzimali iskaze od zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a) u prostorijama Kulturno-sportskog centra (KSC), gdje je bila smještena Vojna sigurnost.

Na upit Tužiteljstva poznaje li izvjesnog Niku Džaju, svjedok je odgovorio da ga nije osobno poznavao, ali je znao da je on zapovjednik Prve bojne HVO-a.

Ruke vezane lisicama

– Prilikom dolaska u KSC, na hodniku sam vidio osobu u ležećem položaju; imao je ruke vezane lisicama s vidnim tjelesnim ozlijedama – izjavio je svjedok, dodajući da je zatražio da mu se ukaže prva pomoć – što je i urađeno.

Ispričao je da su zarobljeni pripadnici HVO-a bili objedinjeni sa zatvorenicima iz drugih lokacija i smješteni na stadion “Iskra” u Bugojnu.

– Trebali su biti prevezeni u Zenicu, KPZ, gdje bi bili smješteni i dalje procesuirani. Nisu otišli – kazao je svjedok i naveo da je on bio uključen u pripremu popisa pripadnika HVO-a koji su trebali biti odvezeni za Zenicu, kao i da je provjeravao kamione za transport.

Naveo je da je izvjesnom Sadikoviću rekao da je sve spremno za polazak.

– Ja naredbu imam da zatvorenici idu, a on mi je odgovorio da on ima naredbu od svojih pretpostavljenih da neće ići – izjavio je svjedok i naveo da je tada pretpostavio da je netko iz civilnih struktura Ratnog predsjedništva općine Bugojno naredio da se ne transportiraju zarobljenici u Zenicu.

Kazao je da konkretno nije znao tko je donio tu odluku, ali zna da je Ratno predsjedništvo donosilo odluke i da su se one realizirale.

Aliefendić je, kako prenosi Avaz, svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Cikotiću, bivšem zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH da počine krivična djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.

Hamid Omerlić je ispričao da je u ožujku 1993. bio pripadnik Sedme muslimanske brigade koja je brojala oko 42 pripadnika smještenih u Motelu na Rostovu. Izjavio je da su imali zadatak ići u izviđanje na terenu./HMS/