Odbor za ljudska prava UN-a sumnja da je u zapadnoj autonomnoj regiji Xinjiang prisilno izolirano milijun pripadnika muslimanske etničke skupine Ujgura u svojevrsnom masovnom logoru
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Osim mosta Morandi u Genovi u Italiji se od 2004. srušilo 12 mostova i nadvožnjaka. Je li u kineskoj autonomnoj regiji Xinjiang dva milijuna pripadnika muslimanske etničke skupine Ujgura natjerano na preodgoj i indoktrinaciju? Japan 73 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata vraća kosti Korejaca koje su tjerali na prisilni rad. Britancima nedostaje 30 posto rumunjskih i bugarskih sezonskih radnika. Kako Katar spašava tursko gospodarstvo? O događajima koji su obilježili tjedan čitajte u pregledu Davorke Grenac
Bio je dragulj talijanske mostogradnje. A onda se, tek obnovljen prije dvije godine, sručio na glavu lučkog grada Genove, povukavši za sobom u smrt četrdesetak nesretnika koji su prošloga utorka pošli na odmor.
Rušenje mosta Morandi, glavne arterije između talijanske rivijere i francuske južne obale, prošloga je tjedna bila udarna vijest u svjetskim medijima. Istraga slijedi, na vidjelo dolaze upozorenja stručnjaka da je most bio godinama preopterećen i nedovoljno održavan, a javnost se podsjeća da Morandi nije prva takva nesreća u Italiji. Talijanima su izgleda mostovi slabija strana, jer se od 2004. srušilo 12 mostova i nadvožnjaka (sedmoro poginulih), među njima viadukt u Palermu urušen samo koji dan nakon svečanog puštanja u promet 2015.
Kad pogriješe arhitekti i građevinari, prasak je golem, te pod dojmom tragedije u Genovi, Deutsche Welle podsjeća na nedavne slične nesreće u svijetu. Kolumbijski most Chirajara trebao je povezivati dva tunela između Bogote i Villavicencia, ali uoči samog završetka radova ovoga siječnja, zbog konstrukcije greške pukao mu je jedan stup (petoro poginulih), te je cijela konstrukcija u srpnju morala biti dignuta u zrak. U Češkoj se tijekom obnove 2008. srušio most Studenka, a u gomilu čelika i betona zaletio se vlak brzinom 120 kilometara na sat. Godinu dana ranije u Minneapolisu se srušio most Mississippi (13 mrtvih). U Južnoj Koreji dobro pamte kolaps seulske robne kuće Sammpoong i 500 poginulih, a u ruševinama tekstilne tvornice Rana Plaza u Dhaki, glavnom gradu Bangladeša, smrt je našlo 1.135 osoba, mahom švelja.
‘Neee, takvo što u nas ne postoji’ – zanijekao je prošloga tjedna kineski dužnosnik pri UN-u u Ženevi, Ma Youqing, odgovarajući na pitanje Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda o sumnji da je u zapadnoj autonomnoj regiji Xinjiang prisilno izolirano milijun pripadnika muslimanske etničke skupine Ujgura u svojevrsnom masovnom logoru.
UN-ovi stručnjaci također procjenjuju da je dva milijuna Ujgura natjerano na preodgoj i indoktrinaciju, čime je ta regija sa osam milijuna stanovnika pretvorena u ‘tajnovitu zonu bez prava’.
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Pravdajući to borbom protiv muslimanskog ekstremizma i separatizma, kineske vlasti su Ujgurcima zabranili brade, ženama nošenje pokrivala za tijelo na javnim mjestima, a kažnjavaju se oni koji odbijaju gledati državnu televiziju. Školarci i javni službenici ne smiju postiti tijekom ramazana. Ujgurci na putovnicu čekaju pet godina, zbog čega im je otežan odlazak na hadž u Meku.
Kada je 1949. Kina srušila kratkotrajnu državu Istočni Turkestan i zagospodarila Xinjiangom, Ujgurci su činili 45 posto stanovništva, nakon čega je slijedilo masovno doseljavanje Kineza, a današnje zabrane vlast smatra ‘neophodnom fazom u procesu obnove mira i prosperiteta’. Xinjiang ne smije postati kineska Sirija ili Libija, piše službeno glasilo Komunističke partije.
Pune 73 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata trebalo je Japanu da u Južnu Koreju vrati posmrtne ostatke 35 korejskih žrtava prisilnog rada u japanskim vojnim tvornicama. Dogodilo se to prošloga utorka, dan uoči obilježavanja godišnjice oslobođenja Južne Koreje od japanske kolonijalne vlasti (1910.-1945.). Na povratak u domovinu čekaju još posmrtni ostaci 2.770 Korejaca koji su svoje kosti ostavili rintajući kolonijalnom gospodaru. Osim njih, računa se da je na glavnim bojišnicima, uključujući one na Okinawi, Južnom Pacifiku i Jugoistočnoj Aziji, još uvijek zakopano 22.000 ubijenih korejskih vojnika i prisilnih radnika.
‘ Vă vedem! (Vidimo vas!) poručuju ‘oči’ na krovovima starih zgrada u rumunjskom gradiću Sibiu. Narod je uske proreze na šindri sa tamnim prozorima u sredini radio zbog sušenja špeka i čuvanja ljetine u potkrovlju, no oni toliko podsjećaju na ljudsko oko, da su ‘oči Sibibiua’ Rumunjima postale spontani simbol opomene i borbe protiv korumpirane vlasti.
Prosvjednici u Bukureštu ispred vladinih uredaIzvor: Profimedia / Autor: Profimedia
‘Vă vedem!’ vikalo je prošloga vikenda stotinu tisuća prosvjednika na Trgu pobjede u Bukureštu, prilikom čega je ozlijeđeno 450, a uhićeno 30 osoba. Unatoč mirnim prosvjedima, policija je na ljude brutalno navalila suzavcem i šmrkovima, što je bio ‘jasan iskaz političkog bankrota trenutačne vlasti’.
U zadnjih 15 godina Rumunjsku je napustilo četiri od 20 milijuna stanovnika, te su na prosvjed pristigle i desetine tisuća emiganata. Oni bi se rado vratili kući, ali zbog kleptokratske vlasti i njezina pokušaja da novim zakonima pokriju ono što su jamili, domovina im za to ne pruža priliku. Mada slanjem novca kući uvelike pomažu rumunjskoj ekonomiji, u sukobu su sa vladajućim socijaldemokratima (PSD) i njihovim vođom Liviom Dragneuom, predsjednikom Zastupničkog doma, osuđenom na tri i pol godine zatvora zbog zloporabe vlasti. Dragneuov klan emigrante naziva ‘prosjacima, lopovima, kurvama i plaćenicima Georgea Sorosa koji žele destabilizirati Rumunjsku’.
Britanci pak žale za rumunjskim sezonskim radnicima. Od kada je funta oslabila zbog Brexita, a Brexit se valja u neizvjesnom smjeru, do jučer najbrojniji radnici iz Rumunjske i Bugarske sve su rjeđi na britanskim farmama. Trgovinska organizacija British Summer Fruits (BSF) u Guardianu se tuži da su u lipnju ostali kraći za 15 posto uvezene radne snage, a do jesenskih berbi bit će ih do 30 posto manje.
Kome u Velikoj Britaniji uopće treba Brexit? pitanje je koje se učestalo postavljaIzvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Kome u Velikoj Britaniji uopće treba Brexit? Najnovije istraživanje Observera pokazuje da više od stotinu izbornih jedinica koje su svojedobno glasale za napuštanje EU sada imaju većinu glasova za ostanak. Najveći pomak dogodio se među Laburistima na sjeveru Engleske i Walesa, a da se referendum provodi danas, 53 posto glasova išlo bi u korist ostanka.
U Americi uzbuđenje. Na preliminarnim izborima Demokrata za nove članove Kongresa, u Vermontu je pobijedila prva transrodna osoba Christine Hallquist, u Minnesoti bivša izbjeglica iz Somalije Ilhan Omar, a u Michiganu Rashida Tlaib, podrijetlom Palestinka, čime im se pruža prilika da postanu prve dvije kongresmenke muslimanske vjeroispovijesti. Demokrati time žele pokazati da su stranka ujedinjenih različitosti.
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Turski predsjednik Rejep Erdogan dobio je bitku za neograničenu vlast, ali gubi bitku za spas 18. najmoćnijeg gospodarstva u svijetu. Inflacija buja, lira se prošloga tjedna odsklizala za 22 posto, više od 40 posto tijekom ove godine, a kako je populistima za nevolje u raju obično kriv vanjski neprijatelj, Erdogan je pozvao narod na bojkot američke elektronike, naročito pametnih telefona, iako on sam koristi appleovu tehniku. Spas ipak stiže: Katar je obećao uložiti u tursko gospodarstvo 15 milijardi dolara, a vijest o tome objavljena je istoga dana kada je Washington uveo uvozne carine i Erdogan odbio drugi zahtjev za puštanje iz zatvora američkog pastora Andrewa Brunsona optuženog za pomaganje u neuspjelom vojnom puču prije dvije godine.
P.S. S obzirom da je prošli tjedan bio u znaku mostova, evo i jednog ‘mosta gluposti’. Tako nazivaju zdanje na periferiji Petrograda podignuto 2009. Na društvenim mrežama postalo je popularna sprdalica jer ispod njega prolazi normalna cesta, ali problem je u tome što je visina između ceste i mosta samo – dva metra. Osobni automobil nekako se provuče, a dostavna vozila i kamioni nemaju šanse za prolaz. Unatoč vidljivim upozorenjima, neki vozači uporno žele projuriti ispod njega, pa je na Twitteru proslavljen jubilarni 150. pokušaj kamiondžija da nadmudre most, prenosi Tportal.hr
