Sergey Brin, čovjek koji vam je omogućio da pretražujete sve, sada pretražuje nešto sasvim drugo – kako mozak funkcionira, zašto se kvari i kako ga popraviti. Dosad je već potrošio 1,75 milijardi dolara na istraživanje Parkinsonove bolesti, a sada je njegov pogled fiksiran na autizam, bipolarni poremećaj i općenito sve što se u glavi može pokvariti.
Njegova filantropija nije klasična – Brin ne donira bezumno. On ulaže u startupe, biofarmaceutske tvrtke i investicijske fondove, pri čemu su svi eventualni profiti namijenjeni ponovnom ulaganju u medicinska istraživanja. Praktički je postavio ekonomski perpetuum mobile za neurološke bolesti. I dok se milijarderi diljem svijeta bave trivijalnostima poput kupovine otočića ili svemirskih igračaka, Brin se bavi ljudskim mozgom – svojim i vašim.
Autizam i bivša supruga koja priča svoje
Dok Brin radi tiho, njegova bivša supruga Nicole Shanahan radila je malo glasnije. Nakon što je postala potpredsjednička kandidatkinja Roberta F. Kennedyja mlađeg, javno je povezala autizam svoje kćeri s cjepivima – tvrdnja koja je znanstveno diskreditirana, ali uporno odbija umrijeti. Brin, s druge strane, ne komentira te teorije. On jednostavno baca desetke milijuna dolara na istraživanja i kliničke studije. Ako postoje odgovori, Brin će ih naći – Googleov algoritam mozga, ako hoćete.
Njegova nova inicijativa, ARIA (Usklađivanje istraživanja za utjecaj na autizam), ne ide tragom zavjera, već znanosti. Cilj joj je povezivanje istraživačkih centara i razvoj konkretnih terapija. A Brin ne ulazi u ove vode plitko – prva runda financiranja već broji 50 milijuna dolara, a to je tek početak.
Brin i njegov mozak – osobna stvar
Ako mislite da je Brin samo tehnološki Mesija koji sa sigurnog udaljenog promatra bolesne smrtnike, razmislite opet. Parkinsonova bolest mu je osobna – majka mu je bolovala, a i sam nosi genetsku mutaciju koja povećava rizik od obolijevanja. Ovo nije samo filantropija – ovo je borba čovjeka koji zna da mu u budućnosti možda neće raditi vlastiti mozak.
„Ovaj rad je osoban“, napisao je u e-mailu Forbsu. „Nosim mutaciju gena LRRK2 i optimističan sam da ćemo otkriti još varijanti koje će pomoći u dijagnosticiranju i liječenju.“
Više milijardi, više istraživanja, više svega
Brin ne štedi. Samo prošle godine donirao je gotovo 900 milijuna dolara, što je dvostruko više nego 2023. godine. I ne, to nije krajnji iznos – gotovo polovica njegovih ukupnih donacija od 3,9 milijardi dolara otišla je u CNS Quest, njegov kišobran za istraživanja živčanog sustava. I dok neki bogataši troše na kolekcionarske automobile, Brin kupuje podatke, genome i kliničke pokuse.
Osim donacija, investira i u biotehnološke tvrtke. Catalyst4, njegova neprofitna investicijska ruka, uložila je stotine milijuna dolara u farmaceutsku industriju, s ciljem razvoja terapija za autizam, bipolarni poremećaj i neurodegenerativne bolesti. Ako mislite da je ovo dosadna priča o milijarderima i njihovim poreznim olakšicama, prevarili ste se – Brin se ne igra malih uloga.
Možda nećemo na Mars, ali ćemo razumjeti mozak
Brin ne planira spasiti svijet nekom novom aplikacijom, ne želi biti Twitter ratnik i ne zanima ga igranje svemirskog faraona. On želi znati kako mozak radi, i spreman je platiti da sazna. I dok drugi milijarderi skupljaju NFT-ove i lansiraju automobile u orbitu, Sergey Brin rješava stvarne probleme – i pritom, možda, mijenja budućnost medicine.
wpDiscuz
