Published On: Sun, Oct 26th, 2014

Sud proziva Tužiteljstvo: Javnosti mažete oči

”Bilo bi dobro da Tužiteljstvo BiH, umjesto što javnost kontinuirano obmanjuje svakodnevnim priopćenjima, snagu i energiju usmjeri na temeljito provođenje istraga, primjenu važećih zakona i edukaciju državnih tužitelja”, navodi se u priopćenju za javnost Suda Bosne i Hercegovine.

Priopćenje je uslijedilo nakon komentara državnog Tužiteljstva na odluku ovog suda o neprihvaćanju prijedloga za određivanje pritvora osumnjičenim osobama u predmetu “Neven Kulenović i drugi” (uhićeni u akciji Gibraltar, op.ur.).

Pritisak na suce

U priopćenju Sud BiH navodi kako je “sve učestalija praksa Tužiteljstva BiH da nezadovoljstvo odlukom Suda izražava putem medija što je vrlo zabrinjavajuća pojava”.

“Ured za odnose s javnošću Tužiteljstva BiH koristi se za davanje pogrešnih informacija o konkretnim okolnostima pojedinih slučajeva, bez poznavanja pravnih i činjeničnih aspekata slučaja koji se iznose na ročištima Suda BiH. Time se nastoji vršiti pritisak na suce, obmanuti javnost o činjenicama i pravu i što je najopasnije narušiti povjerenje građana u sposobnost rada pravosudnih organa”, navodi Sud u priopćenju i dodaje kako bi takva praksa trebala bi biti predmet razmatranja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, kao organa koji je dužan osigurati profesionalan rad Tužiteljstva BiH.

U priopćenju se ističe kako je točno da je Sud BiH bio upoznat s aktivnostima koje je Tužiteljstvo BiH provodilo u akciji Gibraltar, te da je izdavao naredbe za vršenje pretresa.

”Ta činjenica, međutim, ne znači da će u pretresima koje odobri Sud zaista i biti prikupljeni odgovarajući dokazi koji su dostatni za određivanje pritvora osumnjičenima. Napominjemo da je pritvor prema Zakonu o kaznenom postupku BiH najstrožija mjera osiguranja pristustva osumnjičenih suđenju, te da se ona određuje izuzetno, u slučajevima strogo propisanim zakonom, za što mora postojati značajna količina inkriminirajućih dokaza”, navodi se u priopćenju.

Nisu ponuđeni dokazi

Pojašnjava se kako se Sud ne upoznaje s rezultatima naredbi za pretres, jer se one predaju izravno Tužiteljstvu, te da sve prikupljene dokaze iz takvih pretresa policijske agencije šalju Tužiteljstvu, a ne Sudu.

”Sud se s njima prvi put upoznaje kad razmatra prijedlog za određivanje pritvora, sporazum o priznanju krivice ili prilikom potvrđivanja optužnice. Sud je, svakako, omogućio Tužiteljstvu BiH da provode istragu, ali odgovornost za način na koji je to urađeno pripada isključivo Tužiteljstvu BiH. Nije dovoljno da samo Tužiteljstvo BiH smatra kako postoje dokazi za procesuiranje osumnjičenih, nego da i predoči takve dokaze na osnovu kojih će Sud steći uvjerenje da postoji ne samo osnovana sumnja već i opravdani razlozi za određivanje pritvora”, naveo je Sud i dodao kako u konkretnom slučaju, ”nisu ponuđeni dokazi koji bi bili dovoljni za određivanje najstrožije mjere, mjere pritvora”.

Dodaje se kako je Sud o navodnoj obimnoj dokumentaciji pronađenoj u istrazi informiran “samo putem medija”.

“Ukoliko takva dokumentacija postoji trebala je biti dostavljena Sudu BiH, a tužiteljica je, tijekom ročišta, morala za svakog osumnjičenog pojedinačno prezentirati dokaze kojim bi potkrijepila osnovanu sumnju. Ovdje posebno treba imati u vidu da je riječ o kaznenim djelima koja se odnose na financijski kriminal koji se ne može dokazati bez financijskog vještačenja koje nije urađeno, nego je tek najavljeno”, objavio je Sud BiH te istaknuo kako je potrebno da stručnjaci financijske struke daju mišljenje jesu li novčane transakcije bile fiktivne ili ne.

Nepripremljenost i površnost

”Za očekivati je da se financijska vještačenja urade tijekom istrage, odnosno prije upućivanja Sudu prijedloga za određivanje pritvora. To je minimum profesionalizma koje se očekuje od pravosudne institucije na državnoj razini “, istaknuo je u priopćenju za javnost državni Sud.

Suci BiH, navodi ova instutucija, prilikom donošenja odluka moraju cijeniti dokaze u koje imaju uvid, ”što je u konkretnom slučaju, na javnom ročištu za određivanje pritvora, urađeno”.

”Na osnovu dokaza koji su ponuđeni u konkretnom slučaju: policijski izvještaji (koji se ne mogu koristiti kao dokaz), bianco nepotpisani ugovor i dokumentacija na stranom jeziku, dostavljena bez prevoda, Sud nije mogao izvesti zaključak da je određivanje pritvora opravdano”, pojasnili su iz Suda.

Ističe se kako je ”dobro” što su jučerašnjem ročištu prisustovali predstavnici medija koji su se mogli uvjeriti ”na koji način je tužiteljica iznijela prijedlog za određivanje pritvora i što je Sudu ponudila”.

”Takva nepripremljenost i površnost je nedopustiva i ne predstavlja odlučnu borbu s kriminalom. Konačno, potrebno je naglasiti da Sud u ovom predmetu nije odlučivao o krivici osumnjičenih niti o tzv. ‘puštanju na slobodu’, kako se to nastoji prikazati, a imajući u vidu da je predmet odlučivanja bio prijedlog za određivanje pritvora prvi put”, kažu u Sudu BiH.

Slika uspješnosti i statistika

U pismu javnosti navodi se kako bi bilo bi dobro da Tužiteljstvo BiH, ”umjesto što javnost kontinuirano obmanjuje svakodnevnim saopštenjima, snagu i energiju usmjeri na temeljito provođenje istraga, primjenu važećih zakona i edukaciju državnih tužitelja”.

”Jer ukoliko se to ne dogodi i u budućnosti će krivce za vlastite propuste tražiti u drugima”, navodi Sud u priopćenju u kojem ističe svoju posvećenost borbi protiv svih oblika kriminala, ali ”isključivo uz puno poštivanje zakona”.

”Sve drugo bi bilo u suprotnosti s proklamovanim principima jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti. Sud neće mijenjati uspostavljene standarde i zakonom propisane procedure za kazneno gonjenje radi nastojanja stvaranja slike uspješnosti i nerealnih statističkih pokazatelja”, navodi se u priopćenju za javnost Suda BiH.

Podsjećamo, Sud BiH je odbio prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanjem pritvora uhićenima u akciji Gibraltar 22. listopada uz obrazloženje da Sud nije našao postojanje osnovane sumnje, što je osnovni uvjet za određivanje pritvora.

U akciji Gibraltar SIPA je uhitila direktora marketinške agencije S.V.R.S.A. Nevena Kulenovića, zatim Belmu Kulenović, Sanjina Kulenovića, visoke dužnosnike kompanije HT Eronet Stipu Prlića i Zorana Bakulu, zamjenicu generalnog direktora PINK BH Lajlu Torlak, direktora Mreže plus Darka Aleksića, direktora agencije MITA Ejuba Kučuka te vlasnika agencije Fabrika Senada Zaimovića.

“Riječ je o osobama osumnjičenim za kaznena djela organiziranog kriminala u svezi sa zloporabom položaja ili ovlasti, sklapanjem štetnih ugovora, poreznim utajama, pranjem novca i nezakonitim transakcijama u višemilijunskim iznosima”, pojašnjeno je nakon uhićenja iz državnog Tužiteljstva u čije je ime u ovom predmetu postupajuća tužiteljica bila Dragica Glušac.

Također, Danas su pušteni iz pritvora Lijanovići i ministar Milorad Bahilj, uhićeni u akciji Meso i Brend.