Strateški cilj Hrvatske suverenitet i opstanak hrvatskoga naroda u BiH

Zalaganje u inozemstvu

Uvidom u ovaj dokument vidljivo je kako je značajan dio posvećen upravo položaju hrvatskog naroda u BiH, a poseban je naglasak stavljen i na proces lobiranja za rješavanje hrvatskog pitanja, i to u institucijama Europske unije, pri čemu se jasno ističe kako će se zalaganje za rješavanje problematike ravnopravnosti i dalje nastaviti.

Osiguranje opstanka, zaštita identiteta i političkog subjektiviteta hrvatskoga naroda kao konstitutivnog, kao strateški cilj naznačen u dokumentu, nastavit će se realizirati kroz, potvrđeno je, aktivnosti zagovaranja jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH, u skladu s ustavnim načelom jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i legitimne zastupljenosti na svim administrativno-političkim razinama vlasti. U konkretnijem slučaju, podsjeća se kako se u okviru institucija EU-a aktivno radilo na afirmaciji ustavnog načela konstitutivnosti naroda te za potrebu reforme Izbornog zakona BiH, koja će omogućiti svim konstitutivnim narodima i građanima BiH legitimnu zastupljenost na svim razinama vlasti, uključujući i Predsjedništvo BiH. Ovo je posebno bitno s obzirom na to da i hrvatski politički predstavnici u BiH, osim reforme izbornog zakonodavstva vezane uz Dom naroda, traže i reformu načina izbora članova Predsjedništva BiH. U ovom procesu zalaganja i lobiranja Hrvatska je očito imala uspjeha jer se i na terenu, ali i u dokumentu, potvrđuje kako politika EU-a prema BiH, koja je stavljala naglasak na provedbu socioekonomskih reformi sadržanih u Reformskoj agendi, sve više pozornosti poklanja političkim reformama, a osobito izmjeni Izbornog zakona BiH, što se očituje i u zaključcima Vijeća EU-a. Dokument otkriva i način na koji se ukazuje na hrvatsko pitanje; najviši državni dužnosnici o tome su redovito razgovarali sa sugovornicima iz država članica EU-a i iz šire međunarodne zajednice. Diplomatske misije i konzularni uredi redovito su obavljali razgovore s nadležnim sugovornicima u zemlji primateljici kako bi ih upoznali s položajem hrvatskoga naroda u BiH i s važnošću očuvanja ustavne strukture zemlje te s važnošću izmjene Izbornog zakona BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, a sve u skladu s Ustavom BiH, navodi se.

Zaštita povratnika

Istodobno, i u bilateralnim susretima s dužnosnicima BiH naglašavali su kako hrvatski narod mora imati jednaka prava kao i ostala dva naroda u smislu legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama te obrazovanja i informiranja na materinskom jeziku.

Osim zalaganja da se preko pravedne reforme Izbornog zakona mora omogućiti i Hrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike, dužnosnici RH tražili su i traže da vlasti BiH riješe probleme s kojima se suočavaju Hrvati, a osobito povratnici (zaštita imovine, obnova kuća i infrastrukture, provođenje istraga u kaznenim djelima počinjenima protiv pripadnika hrvatskoga naroda) te da se poštuju administrativne odluke glede pitanja kao što je financiranje Katoličkoga školskog centra u Bihaću i odluke domaćih sudova vezanih uz pitanja kao što je povrat zgrade Vrhbosanske nadbiskupije u Travniku, navodi se u izvješću. Euroatlantski put BiH, jasno je navedeno, jedan je od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva i strateški prioritet RH jer će, kako se ističe, rad na reformama dovesti do prihvaćanja europskih standarda i vrijednosti koji bi trebali pridonijeti uređenju odnosa između triju konstitutivnih naroda i svih građana te na taj način unaprijediti položaj hrvatskog naroda u BiH.

Kao važna činjenica, naglašeno je i potpisivanje ugovora o europskom partnerstvu, a što će pomoći BiH u svladavanju izazova u procesu integracije u EU, a u tom kontekstu važna je i uspostava suradnje s Centrom za europske integracije Sveučilišta u Mostaru. Kada je pak riječ o NATO-u, objašnjeno je kako se Hrvatska zalaže za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u.•