U zanimljivom tekstu Economistpredviđa kako će izgledati treća, digitalna industrijska revolucija. Tvornice budućnosti bit će blistave i gotovo oslobođene ljudskog faktora. Većina radnih mjesta više neće biti u tvorničkim halama nego u obližnjim uredima, napučenim dizajnerima, inženjerima, IT i marketinškim stručnjacima i logističarima.
Prve dvije industrijske revolucije rezultirale su bogaćenjem i urbanizacijom stanovništva, a treća – digitalizacija proizvodnje – mogla bi drastično promijeniti ljudsku svakodnevnicu, piše Economist, pozivajući svjetske vlade da oslobode prostor revolucionarima
Negdašnje tvornice ‘štancale su’ bezbroj identičnih proizvoda (pamti se Fordova doskočica da kupci mogu odabrati automobil u boji koju god žele, dokle god je to crna). Danas, troškovi proizvodnje šarene lepeze artikala, skrojenih po pojedinačnim željama kupaca, kontinuirano padaju, a tvornica budućnosti fokusirat će se na masovnu – prilagodbu.
Treća dimenzija na djelu
Proizvod se sada dizajnira na računalu i ‘ispisuje’ na 3D printeru, koji niže slojeve materijala i tako stvara čvrste objekte – od čekića do visokotehnoloških dijelova vojnih zrakoplova. S vremenom, takvi uređaji moći će proizvoditi sve – od garaža do sela u Africi.
Promijenit će se i zemljovid lanca opskrbe. Inženjer iz pustinjskog kraja neće više trebati čekati da mu se potrebni dio dostavi iz najbližeg grada, već će na računalu sam preuzimati i printati dizajn. Jednoga dana, frustracije kupaca koji ne mogu doći do zamjenskog dijela za zastarjeli proizvod, pripadat će povijesti.
Osim toga, novi materijali sve su lakši, otporniji i dugovječniji. Karbonska vlakna zamjenjuju čelik i aluminij u zrakoplovima i brdskim biciklima, a nove tehnologije omogućuju inženjerima da oblikuju i najmanje predmete.