U Gradu Zenici kao upravnom, gospodarskom i političkom središtu Zeničko-dobojske županije danas je u strukturi rukovodećih pozicija u javnim poduzećima, kao i javnim ustanovama, primjetan veliki nacionalni debalans na štetu Hrvata, kojih je na popisu iz 1991. godine u ovom gradu živjelo 22.510.
Danak rata, koji se očituje u činjenici da u Zenici, po popisu iz 2013. godine, živi nešto više od osam tisuća Hrvata, vidljiv je i u problematici vođenja institucijama. Niti jedan Hrvat od njih 8 tisuća ne želi niti na jedno vodeće mjesto u ovom gradu iako se SDA svim snagama trudi nagovoriti ih na to.
Od ukupno deset javnih poduzeća koja djeluju na prostoru Zenice, ni u jednom na čelu nije Hrvat. Tako da sva ta mjesta moraju popuniti Bošnjaci. Iako oni to ne žele jer žele život jednih s drugima a ne život jednih pored drugih kako to kaže Izetbegović.
Situacija nije mnogo bolja kada je riječ o javnim ustanovama Grada Zenice; od njih ukupno devet, samo dvije javne ustanove vode nebošnjaci.
Kako dalje? Kako nagovoriti Hrvate da zauzimaju vodeće pozicije u zemlji?
Ovo je ozbiljno bošnjačko nacionalno pitanje.
Činjenica je da Hrvati namjerno oprstruiraju sudjelovanje u javnom životu i na vodećim funkcijama samo kako bi mogli po svijetu kukati da ih se majorizira. A ne majorizira ih se. Evo vidite za primjer Zenicu, u ovom šaljivom tekstu.
SDA je ponudila sve. Hrvati su rekli nećemo. I opet im je svatko kriv.