Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) bilo bi značajno za Bosnu i Hercegovinu, jer se SSP-om potvrđuje državi potpisnici status pridruženog člana i status potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji, javlja agencija Anadolija.
U skladu sa inicijativom Njemačke i Velike Britanije, ukoliko se novoizabrani predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini pismenom izjavom obavežu na provođenje institucionalnih reformi na svim razinama u državi, koje su osmišljene da je učine funkcionalnijom i omoguće joj da efikasnije radi sa EU, obećano je zauzvrat da će ove dvije države tražiti od EU da na snagu stupi SSP.
Političari u BiH, izabrani na listopadskim izborima, trebaju i prihvatiti obaveze da će sa EU dogovoriti mapu puta za široki plan reformi putem kojeg će Bosna i Hercegovina napredovati na putu pridruživanja EU, uključujući i implementaciju kriterija iz Kopenhagena, političkih i ekonomskih. Reforme koje su predložene su usko vezane za Sporazum za rast i zapošljavanje (Compact for Growth) koji je objavljen početkom ove godine.
Ključna odluka Vijeća EU
Vlasti Bosne i Hercegovine i Europske komisije 16. lipnja 2008. godine potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a od 1. srpnja te godine na snagu je stupio Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.
Od tadašnjih 27 država članica EU (bez Hrvatske, koja je to postala 1. srpnja 2013.), Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU prva je ratificirala Estonija, 11. rujna 2008, a posljednja zemlja koja je ratificirala SSP bila je Francuska, 10. veljače 2011.
Za završetak kompletnog postupka preostala je odluka Vijeća EU, a da bi došlo do te odluke, potrebno je da BiH učini kredibilan napor ka rješavanju pitanja provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić – Finci”.
Na bazi podataka Direkcije za europske integracije (DEI) BiH, agencija Anadolija (AA) nsačinila je analizu o tome što bi za Bosnu i Hercegovinu značilo stupanje na snagu SSP-a u odnosu na Privremeni sporazum koji je trenutno vrijedi.
Stupanjem na snagu SSP-a prestaje primjena Privremenog sporazuma, a rokovi koji su počeli teći s početkom primjene Privremenog sporazuma nastaviti će bez prekida teći i nakon prestanka njegovog važenja. Efikasno i djelotvorno provođenje obaveza koje je država preuzela kroz SSP biće jedno od mjerila za ocjenu i praćenje napretka u pregovaračkom procesu.
Prema SSP-u pridruživanje će se provoditi postupno i biti će u potpunosti ostvareno u prelaznom razdoblju od najviše šest godina. Od BiH se u tom razdoblju očekuju konkretne pravne, upravne, institucionalne i gospodarske reforme u skladu sa općim načelima SSP.
Formiranje političkog dijaloga
Stupanjem na snagu SSP-a uspostavlja se formalni politički dijalog. Političkim dijalogom će se pratiti i jačati bliski odnosi između EU i BiH te doprinositi uspostavljanju bliskih veza solidarnosti i novih oblika suradnje između strana.
Predviđeno je da će se politički dijalog odvijati prvenstveno unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.
“Vijeće će se sastajati na odgovarajućoj razini u redovnim razmacima i kada to okolnosti zahtijevaju. Na njemu će se razmatrati važna pitanja koja se pojave u okviru ovog sporazuma i sva druga bilateralna i međunarodna pitanja od obostranog interesa. Vijeće će se sastojati od članova Vijeća EU i članova EK sa jedne strane i članova Vijeća ministara BiH, sa druge strane”, navode iz DEI BiH.
Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje će u izvršavanju njegovih dužnosti pomagati Odbor za stabilizaciju i pridruživanje koji će se sastojati od predstavnika Vijeća EU i predstavnika EK s jedne strane i predstavnika Vijeća ministara BiH, s druge strane. Odbor za stabilizaciju i pridruživanje može osnivati Pododbore.
Prije isteka prve godine od stupanja na snagu SSP-a, Odbor za stabilizaciju i pridruživanje osnovat će nužne pododbore za adekvatno provođenje SSP-a. Osnovati će se pododbor za pitanja migracija.
Predviđa se i da se politički dijalog na parlamentarnoj razini odvija u okviru Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji će se sastojati od članova Europskog parlamenta s jedne strane i članova Parlamentarne skupštine BiH, s druge strane.
“Stupanjem na snagu SSP BiH ima obavezu da u roku od dvije godine sklopi ugovore o regionalnoj suradnji sa drugim zemljama koje su potpisale SSP, a s ciljem povećanja obima suradnje između tih zemalja”, navode iz DEI BiH.
Slobodna trgovina i javna dobra
Jedno od glavnih ciljeva SSP je uspostava područja slobodne trgovine između BiH EU. Stupanjem na snagu Privremenog sporazuma započelo je stvaranje zone slobodne trgovine između BiH i EU, s rokom od pet godina, od dana stupanja na snagu PS. EU i BiH će postupno uspostaviti područje slobodne trgovine u razdoblju od najviše pet godina, počevši od stupanja na snagu SSP-a, u skladu sa odredbama SSP-a i u skladu sa odredbama GATT-a 1994. te Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
“Vezano za ugovore o javnim nabavkama društvima iz BiH, bilo da su osnovana u EU ili ne, od stupanja na snagu SSP-a, biće omogućen pristup procedurama za dodjelu ugovora u EU, u skladu sa pravilima nabavki u EU, uz tretman ne manje povoljan od tretmana koje se dodjeljuje poduzećima iz EU”, naglašeno je iz DEI-ja BiH.
Nakon stupanja na snagu SSP-a, EU će pružiti u pogledu poslovnog nastanka društava iz BiH tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji države članice pružaju vlastitim društvima ili bilo kojem društvu iz bilo koje treće zemlje, ovisno od toga koji je bolji.
Isto tako pružiti će u pogledu djelovanja subsidijarnih društava i podružnica društava BiH osnovanih na njihovoj teritoriji, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji države članice daju vlastitim društvima i podružnicama, ili bilo kojem subsidijarnom društvu i podružnici iz bilo koje treće zemlje osnovanom na njihovoj teritoriji, ovisno od toga koji je bolji.
“Nakon stupanja na snagu SSP-a, subsidijarna društva imati će pravo sticanja i uživanja vlasničkih prava nad nekretninama kao i društva BiH, a u pogledu javnih dobara / dobara od općeg interesa, ista prava koja uživaju društva BiH, kad su ta prava potrebna za obavljanje gospodarskih djelatnosti radi kojih su osnovana”, ističe se iz DEI-ja BiH.
Od dana stupanja na snagu SSP-a BiH će odobriti potpunom i ekspeditivnom primjenom svojih postojećih propisa i procedura, kupovinu nekretnina u BiH državljanima država članica.
Zaštita osobnih podataka
U skladu sa čl. 57 SSP-a (vezano za pružanje usluga), stupanjem na snagu SSP-a EU i BiH se obavezuju da će poduzeti nužne korake da postupno omoguće da usluge pružaju društva EU ili BiH ili državljani EU ili BiH, koji imaju poslovni nastan na teritoriji strane kojoj ne pripada osobi kojem su te usluge namijenjene.
Istovremeno, stupanjem na snagu SSP-a BiH će uskladiti svoje zakonodavstvo vezano za zaštitu osobnih podataka s pravom EU i drugim europskim i međunarodnim zakonodavstvom o privatnosti. BiH će uspostaviti neovisna nadzorna tijela s dovoljnim financijskim i ljudskim potencijalima s ciljem efikasnog praćenja i garantiranja provođenja nacionalnog zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka.
Također, očekuje se da od stupanja na snagu SSP-a, BiH ima i izravnu ekonomsku i političku korist. Jača se pozicija BiH u regiji i svijetu, daju pozitivni signali investitorima, osigurava bolje poštivanje principa pravde, slobode, sigurnosti, i sl.
Neizravne koristi od stupanja na snagu SSP su povećanje investicija, zapošljavanje, rast bruto domaćeg proizvoda, porast izvoza, budući da je EU, ne samo najveći trgovinski partner, već i najveći investitor u BiH.
Anadolija
wpDiscuz