Ono što je za Ameriku Fort Knox u kojem se čuva državno blago, to je za Rusiju glavni trezor Središnje banke Ruske Federacije.
Jedna je to od najbolje čuvanih utvrda na svijetu, koju ne mogu probiti ni najsuvremenije balističke rakete. No, prije nego je izgrađen trezor, Rusi su 80-ih izgradili i zgradu Centralne banke u Moskvi. Smještena je preko puta Kremlja i predstavlja arhitektonsku cjelinu političkog, turističkog i ekonomskog središta Moskve, piše Express.
Iako se očekivalo da će to biti dosadna, funkcionalna betonska zgrada, na stol su dobili atraktivno rješenje u staklu, s visokim i osvijetljenim atrijem, poput kakvog luksuznog hotela, piše beogradski Blic.
Ipak, glavni dio – a to je trezor, bio je smješten pod zemlju i tu nije bilo mjesta za improvizaciju. Izrađen je od tako guste armirane rešetke da je k rijetki beton jedva prolazio kroz mrežu željeznih šipki. Osim toga, u betonsku masu su dodavane čelične strugotine u točno propisanom omjeru.
Prostorije trezora funkcioniraju kao kutija u kutiji, s dvostrukim zidovima i dvostrukim pločama između katova, između kojih je laserski nadzor. Najteže je bilo izgraditi uske hodnike, širine jedva 70-ak cm, a jako dugačke i jako visoke.
Trezori imaju tri najsuvremenije elektronske zaštitite, pa ih to, uz fizičku zaštitu i trezorska čelična vrata, čini sasvim neosvojivim, piše Blic.
Neki najosjetljiviji dijelovi projekta, kao što je dokumentacija za tzv. ‘kremljovku’, posebnu izravnu vezu sa rukovodstvom zemlje, rađena je ručno, u samo jednom primjerku i to na papiru, da se osigura samo jedan jedini primjerak. Radile su ih posebne službe.
Površina podzemnog trezora je 20.000 četvornih metara ili – otprilike kao dva nogometna igrališta. Trezor za dijamante velik je 3.000 četvornih metara i visok oko pet.
U trezoru je i 70 posebnih strojeva od kojih svaki košta milijun eura, a služe za sortiranje, uništavanje, automatsku provjeru i pakiranje novčanica.
Manje je poznato da je zgradu gradila građevinska tvrtka BBK, u vlasništvu braće Karić iz Srbije. Posao su dobili još u vrijeme predsjednika Borisa Jeljcina. Bogoljub Karić se prisjetio kako su se teško izborili za posao među desecima uglednih američkih tvrtki, kao i konkurencije iz Rusije, ali i zapadnoeuropskih zemalja. Konačno je Jeljcin donio odluku:
“Posao ide vama, jer sam siguran da će sva povjerljiva dokumentacija za izgradnju ostati samo u našim rukama”, rekao je ruski predsjednik Karićima, iskazavši im bezgranično povjerenje.
Bogoljub Karić se prisjetio kako je, za projekt Središnje banke odabrao beogradskog arhitekta Boru Jovanovića, ali i ponudio kao alternativu i ruskog projektanta Anatolija Pavloviča Semjonova. No, investitori su se odlučili za modernije rješenje beogradskog arhitekta.
wpDiscuz