Kada je riječ o BiH, u izveštaju se ističe da je ta zemlja nastavila povećavati svoje antiterorističke kapacitete u 2017, ali da rupe u zakonima i blage kazne ostaju najveći izazovi.
Najveće prijetnje od terorizma u Srbiji, u kojoj tijekom 2017. godine nije bilo terorističkih napada, i gdje je razina aktivnosti u vezi s regrutacijom boraca za Islamsku državu bio nizak, ostaju potencijalno kretanje novca i oružja preko njene teritorije, povratak stranih terorističkih boraca i radikalizacija, navodi se u najnovijem izveštaju State Departmenta o terorizmu za 2017. godinu, koji je predstavljen u Washingtonu.
Srbija
U izveštaju se navodi da je vlada u Beogradu poduzela korake da poboljša svoju sposobnost u borbi protiv terorizma, usvajanjem Nacionalne strategije za sprečavanje i odgovor na terorizam u razdoblju od 2017. do 2021. godine, ali i nastavljanjem suradnje s međunarodnim partnerima, uz poseban fokus na provedbu zakona i napore u oblasti cyber- sigurnosti.
Kao članica Globalne koalicije za poraz Islamske države, Srbija je obećala donacije u medicinskoj opremi u svibnju, ali neiskustvo u ulozi donatora i unutarnje prepreke odložili su isporuku te pomoći i po svemu sudeći će ograničiti dodatnu financijske i materijalne doprinose Koaliciji, navodi se u izvještaju, u kojem se također naglašava da je Srbija nastavila koristiti obuku američke vlade u izgradnji svojih kapaciteta za borbu protiv terorizma.
Kada je riječ o pravosuđu, provedbi zakona i sigurnosti granica, u izvještaju se ističe da je neophodno da Srbija poboljša kapacitete za provođenje zakona, ali da je napredak zemlje u toj oblasti postojan. Ističe se članstvo Srbije u organizacijama čiji je cilj suprotstavljanje financiranju terorizma i pranju novca, ali i strategija u borbi protiv nasilnog ekstremizma, u kojoj veliku ulogu ima nekoliko ministarstava, uključujući Ministarstvo kulture i informiranja; obrazovanja; omladine i sporta i unutarnjih poslova.
Srbija je također uključena u ograničenu regionalnu i međunarodnu suradnju o antiterorističkim pitanjima, dodaje se u izveštaju, koji naglašava suradnju s INTERPOL-om i Europolom, bilateralne programe suradnje u osiguravanju granica s Bugarskom, Mađarskom i Rumunjskom i slično granično partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. Srpske agencije u ovoj oblasti rutinski surađuju i s Albanijom, Kosovom, Makedonijom i Crnom Gorom, zaključuje se u izveštaju o Srbiji.
Kosovo, u BiH i Makedoniji
Od ostalih zemalja regije, u izveštaju State Departmenta, obrađeni su Kosovo, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Za Kosovo, koje je također član Globalne koalicije za poraz Islamske države, navodi se da je i u 2017. nastavilo se boriti s rastućom prijetnjom terorizma, uz napomenu da je 403 građana Kosova putovalo u Siriju i Irak da se bori u redovima Islamske države ili al-Nusra Fronta, a da je 74 od njih poginulo. Prema podacima State departmenta, 133 se vratilo, dok 196 ostaje u konfliktnim zonama.
Kada je riječ o BiH, u izveštaju se ističe da je ta zemlja nastavila povećavati svoje antiterorističke kapacitete u 2017, ali da rupe u zakonima i blage kazne ostaju najveći izazovi. Efikasniju unutarnju suradnju u BiH podrivaju međuagencijski i osobni sukobi, dok ekstremistička ideologija i regionalne nacionalne ekstremističke grupe ostaju potencijalni izvor terorizma, a što se tiče rehabilitacije i deradikalizacije, nije načinjen veliki napredak, navodi se u dijelu izveštaja o BiH.
Makedonija je, navodi se u izveštaju, surađivala s SAD u antiterorističkim naporima, a također je, kao i Srbija, Kosovo i BiH, članica Globalne koalicije za poraz Islamske države. Makedonske vlasti su procijenile da pripadnici i simpatizeri ISIS-a održavaju prisutvo u toj zemlji, a Ministarstvo unutarnjih poslova i obavještajna agencija procjenjuju da je najmanje 150 makedonskih državljana putovalo da se priključi terorističkim grupama u Siriji i Iraku. Od njih, 30 je ubijeno, 40 je i dalje u tim zonama, dok se 80 vratilo kući u Makedoniju, piše Voice of America.
Dnevnik.ba
wpDiscuz