Srpska javnost ima pravo na ljutnju i bijes – izjavio je prije nekoliko dana predsjednik srbijanskog Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić komentirajući oslobađajuću presudu Ramushu Haradinaju, bivšem zapovjedniku OVK kojeg se teretilo za ratne zločine na Kosovu. Nakon šoka koji je u srbijanskoj javnosti izazvalo puštanje Gotovine i Markača na slobodu, oslobađanje Haradinaja samo je stavilo sol na ranu i ponovno izbacilo na površinu frustracije javnosti koja smatra kako je Haaški sud otvoren samo da bi se osudilo Srbe. Dok bijes prema zapadu raste, a podrška građana ulasku Srbije u EU pada na povijesno niske razine, utjecaj Rusije na tu zemlju sve je jači.
Ruski novac krpa proračun
Prema istoku se sve češće okreću i vlasti što iz populističkog kuta ne čudi jer većina građana razočarana postupcima i pritiscima sa zapada, saveznike vidi u Rusima, uvijek naklonjenoj pravoslavnoj braći spremnoj na podršku, ali i investicije. U investicijama, prema mišljenju brojnih stručnjaka, leži i osnovni motiv približavanja Beograda i Moskve jer Srbiji je hitno potrebna pomoć za krpanje proračuna. Nužno im je potrebna i pomoć za obnovu katastrofalne željezničke infrastrukture i upravo je ona nedavno stigla, odakle nego iz Rusije.
Dobre vijesti donio je ruski ministar financija Anton Siluanov rekavši da je njegova zemlja Srbiji odobrila kredit od 800 milijuna eura na rok od pet godina uz kamatu od 4,1 posto. Kredit će služiti za gradnju novih pruga, obnovu starih, kupnju lokomotiva i drugo. I tu nije kraj jer u poslovima obnove glavnu riječ vodit će Rusi. Njihove kompanije u odnosu na srbijanske sudjelovat će u omjeru 70 prema 30 posto. I dok se obnova željeznice zahuktava, u Srbiju na mala vrata ulazi ruska valuta. Tamošnja podružnica Volksbanke ponudila je mogućnost obavljanja financijskih transakcija u rubljama. Klijentima se odsad nudi kupnja i prodaja deviza, otvaranje računa u rubljama, obavljanje transakcija u međunarodnom platnom prometu te mogućnost oročenja i štednje u ruskoj valuti što bi prije svega, trebalo pogodovati ruskim uvoznicima srbijanskih proizvoda i srbijanskim uvoznicima ruskih proizvoda. Deseci tisuća Srba koji rade u Rusiji i koji primaju plaću u rubljama sada će ih moći mijenjati za srbijanske dinare i neće morati kupovati treću valutu.
Nakon što je u rujnu Tomislav Nikolić posjetio Moskvu, mnogi su to protumačili kao znak da europska opcija odlazi u drugi plan. No, Srbija neće moći dugo “sjediti na dva stolca” jer će i EU i Rusija vjerojatno tražiti da se odluči na koju želi stranu.
Srbija i dalje želi voditi politiku “i Kosovo i EU” iako je i sam potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić priznao da će svako rješenje za Kosovo biti bolno. Kako bi dobila datum pregovora za EU, ta zemlja mora ispuniti obveze iz sporazuma s Prištinom koje se prije svega tiču zajedničkog upravljanja graničnim prijelazima. Ocijeni li Vijeće EU 10. prosinca da se Srbija drži dogovora, početak pregovora može se očekivati u prvoj polovici 2013.
Želi li nastaviti put ka EU, Srbija sve sporazume potpisane s Prištinom mora primijeniti. Nastavi li se na njih oglušivati, od politike “i Kosovo i EU” neće ostati ni jedno ni drugo.