U srijedu je potvrđeno kako je Tužiteljstvo BiH oformilo predmet s novim dokazima i da se intenzivno radi na njemu. Glasnogovornik Boris Grubešić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju kazao je kako je u posebnom Odjelu tužiteljstva BiH za ratne zločine u radu predmet u sklopu kojeg se provodi istraga za zločin u Grabovici te da postupajući tužitelj zajedno s policijskim partnerskim agencijama i drugim institucijama poduzima intenzivne istražne radnje.
Polaganjem vijenaca i svetom misom u srijedu je obilježena 27. obljetnica umorstva 33 hrvatska civila ubijena u selu Grabovica, između Mostara i Jablanice, koje su u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine mučki ubili pripadnici Armije RBiH.
Među 33 ubijena civila bilo je 17 žena i četverogodišnja Mladenka Zadro, dok je najstarija žrtva bio 87-godišnji Marko Marić.
Mali broj ljudi je tada znao što se dogodilo. Grabovica je, nakon masakra, bila potpuno “zapečaćena”, a ulazak na to područje bio je zabranjen čak i međunarodnim medijima i mirovnim snagama. Iako su u selo ušli 10. svibnja, pripadnici Armije BiH pobili su skoro sve mještane nakon tri mjeseca. No, nisu ubili volju Grabovičana da Grabovica ostane njihova, kako poručuje Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih žrtava “Grabovica 93”.
Drežnjak kaže kako od 1994. godine nema ništa novo u vezi s istragom i pronalaskom tijela ubijenih, iako je Udruga Grabovičana već bila dostavila nove dokaze, ali ti dokazi, koji su postojali još u Haagu, jednostavno su nestali.
– Došao sam da nove dokaze dostavim osobno Tužiteljstvu BiH. Naišao sam na dvije autentične zapovijedi iz 1993. godine koje impliciraju da je general Armije RBiH Sefer Halilović u cijelosti zapovijedao operacijom “Neretva ’93”. Od 33 ubijena civila imamo samo dva cjelovita tijela, a od ostalih, ako je analiza DNK potvrdila da je riječ o jednoj kosti, obavili smo sprovod. Sama činjenica da smo morali tražiti dijelove tijela s jednog na drugi kraj govori sama za sebe kakav je to zločin bio. Mi kao nacije ne možemo jedni bez drugih, želimo suživot i želimo da institucije ne šute toliko kada je riječ o procesuiranju odgovornih i pronalaženju tijela ubijenih – rekao je Drežnjak.
Dodao je da moramo, kako bismo mogli živjeti zajedno, znati tko je zapovjedio i počinio taj teški zločin.
Podsjetimo, za zločin u Grabovici Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju oslobodio je načelnika General-štaba Vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića, praktično tvorca akcije “Neretva ’93” u kojoj je zločin počinjen jer tužitelji “nisu izvan razumne sumnje dokazali da je on imao efektivnu kontrolu nad snagama koje su počinile zločin u Grabovici”.
Bivši pripadnici Armije RBiH odgovarali su pred domaćim sudovima u BiH za pojedinačna ubojstva, ali nitko za ratne zločine protiv civila i/ili za zapovjednu odgovornost. Do danas je osuđeno pet pripadnika Armije RBiH, Mustafa Hota na devet godina zatvora, Enes Šakrak na deset godina zatvora, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora.
U srijedu je potvrđeno kako je Tužiteljstvo BiH oformilo predmet s novim dokazima i da se intenzivno radi na njemu. Glasnogovornik Boris Grubešić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju kazao je kako je u posebnom Odjelu tužiteljstva BiH za ratne zločine u radu predmet u sklopu kojeg se provodi istraga za zločin u Grabovici te da postupajući tužitelj zajedno s policijskim partnerskim agencijama i drugim institucijama poduzima intenzivne istražne radnje.
Spomenik žrtvama pokolja u Grabovici Ivo Ravlić/Cropix
wpDiscuz
