Objavljivanje liste stotinu građana u Federaciji Bosne i Hercegovine sa najvišim ukupnim primanjima, njihovih imena, zvanja, zanimanja, te ustanova u kojima rade ili za koje rade u prvih šest mjeseci ove godine, što je rezultat inicijative koju je usvojio Parlament FBiH na sjednici 29. listopada 2013, izazvalo je šok javnosti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA)
Kako javljaju bh. mediji, Nedžad Polić, bivši direktor farmaceutske kompanije ”Bosnalijek” za vrijeme mandata, u ožujku ove godine, primio je plaću u iznosu od 14.927,60 KM. Mjesec kasnije, iako više ne obnaša tu dužnost, plaća mu je povećana, te je inkasirao 15.008 KM. Dva mjeseca po okončanju mandata – Polić je dobio plaću za svibanj od 41.761,40 KM.
Bivši komesar Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Srećko Glibić dobio je u travnju plaću od 24.025,95 KM. Član Uprave “Sarajevo osiguranja” Izet Jelić ima plaću od 19.907,57 KM. U stopu ga prate ostali zaposlenici sa plaćama iznad 18 000 maraka. Visokih 13.419 KM na ime plaće u ožujku je primio bivši direktor ”Aluminija” Mostar Ivo Bradvica. Ogromna primanja imaju i šroj javnosti gotovo nepoznate osobe u, primjerice, domovima zdravlja u provinciji i sličnim ustanovama.
Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH, uputio je listu predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Fehimu Škaljiću, ali je ona dospjela u medije, što u Poreznoj upravi FBiH smatraju kršenjem porezne tajne i nezakonitim postupkom. S tim u vezi Arifović nije želio dati izjavu za javnost, jer u ovakvoj situaciji, poručio je, nema pravo da komentira navedeni slučaj.
No, građani i nevladine organizacije koje se bore za odgovorniju vlast, a protiv kriminala i korupcije, jedinstveni su u ocjeni da je i ova lista dokaz zašto se loša vlast u Bosni i Hercegovini godinama uspijeva održati.
”Samo treba sačekati da narod počne da kažnjava, što na izborima, što kroz druge oblike građanskog neposluha, ovakvu vlast koju imamo u cijelom periodu”, kazao je predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala BiH Emir Đikić.
On ističe kako su navedeni podaci trebali biti javno objavljeni, ali da je razumljivo i zašto su skrivani.
”Da javna poduzeća na ovom stupnju krize u kojem se BiH nalazi imaju primanja kao što su godišnja primanja u gospodarstvu, to je stvarno bezobrazluk. Trebale bi i federalne i kantonalne skupštine da ograniče primanja koja su enormna. Tu vidite zašto padaju vlade, zašto se ljudi bore za mjesta u upravnim odborima, za direktorska mjesta javnih preduzeća koja su bitna za stranke. Ovdje govorimo samo o osobnim primanjima. Zamislite koje su ostale pogodnosti i kako se sve izvlače novci prema političkim strankama koje su te ljude postavljali. Dalje nećemo. Zakon o javnim nabavkama je izmijenjen, javna preduzeća sada mogu da rade šta žele”, rekao je Đikić, dodajući da bi bilo i gore da se ne govori o borbi protiv kriminala i korupcije.
Porezna uprava FBiH je informacije o plaćama dostavila kao odgovor na usvojenu inicijativu poslanika Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH u Predstavničkom domu Hazima Kapića.
”Koliko sam zadovoljan toliko sam tužan, jer sam saznao da moje slutnje o visokim plaćama nisu ni blizu onog što je stvarnost. Razočaran sam, ne mogu reći da sam zadovoljan. Ne može nitko biti sretan kad ovo vidi. Može biti samo razočaran. Ovo više nije stvar pojedinog poslanika i pojedinca, već cijelog Parlamenta FBiH i svih koji nešto u ovoj zemlji znače. Bilo bi potpuno normalno i moralno da, nakon što je sve otkriveno, ovi ljudi predlože smanjenje tih primanja. S druge strane, oni koji su ih imenovali, a to je Vlada FBiH ima pravo tražiti da se te plaće smanje. Kako razumjeti da neke institucije koje su u fazi raspadanja dijele plaće po 20.000 ili 40.000 KM”, smatra Kapić.
Pita se kako se osjeća bivši borac koji je bio ranjen, a danas ima mizernu plaću, a jedan direktor javnih ustanova zarađuje na tisuće njegovih plaća.
”Komentar nije potreban. Najbolji komentar je ćutanje ili vrisak”, ocijenio je Kapić.
Adis Arapović, menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI), kazao je za AA kako je sada konačno jasno zašto se desetljeće i po kriju informacije o plaćama u javnim poduzećima i državnim institucijama.
”Ovo je jedan od najdramatičnijih događaja u 2013. godini. Ovo je paradigma oholosti, neodgovornosti i okupiranja države od strane uskog političkog i elitističkog kruga ljudi koji ne prezaju da imaju par desetina tisuća maraka plaće u vremenu kada je prosječna plaća 800 KM, a pola milijuna ljudi je nezaposleno, kad ovu zemlju izjedaju korupcija i nepotizam”, rekao je Arapović.
On kaže da su političari i parlamentarci političkim igrama i donošenjem loših zakona omogućili ovakva enormna politička primanja u javnom sektoru. Time su, kaže, demaskirali političke borbe u BiH.
Jer se politička borba svodi na ovladavanje visokoplaćenih pozicija i ovladavanje javnim novcem. Dodaje kako su svi ljudi na spisku članovi i simpatizeri političkih stranaka koje su ih tu postavile ili ostavile.
”Parlament FBiH mora zakazati izvanrednu tematsku sjednicu na ovu temu i donijeti drastične mjere za spašavanje države od njenih rukovoditelja i političara. Ovo je pravi trenutak da se prelivena čaša vode iskoristi za adekvatnu reakciju institucija. Ne mislim da će okupljanje u prosincu, na minusima natjerati bilo koga na akciju, ali postoji instrument političke odgovornosti. Javnim pritiskom se treba osigurati da se sazove izvanredna sjednica Parlamenta i da se pokrene pitanje individualne, političke i moralne odgovornosti ljudi koji su na spisku i koji su im to omogućili”, rekao je Arapović.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je novinarima u Sarajevu da su plaće pojedinih dužnosnika u Federaciji “bezobrazno visoke za uvjete u kojima živimo”.
”Koji su to rezultati poslovanja koji mogu opravdati tako visoke plaće posebno ako se uzmu u obzir pokazatelji da su neke od tih tvrtki stalni gubitaši te da se stalno traži način kako da se njihovi gubici saniraju”,istaknuo je Nikšić.
Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo smatra da je ogorčenje građana opravdano.
”Strašno je i skandalozno da građani, od kojih većina ne zna kako će opstati svaki naredni dan, ovise od onih koji imaju enormno visoka primanja, čak veća od onih u visokorazvijenim zemljama, a još gore što većina njih isti novac prima za svoj nerad”, kazao je Kebo.
Željko Komšić: Treba sabrati i dodatna primanja tih ljudi. Tek bi onda vidjeli šta je čudo
Dokument o visini plaća pojedinih dužnosnika u Federaciji Bosne i Hercegovine koji se pojavio u bh. medijima pokazuje samo visinu njihovih plaća, ali ne i primanja, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prenosi Anadolu Agency (AA).
“To su plaće. Nitko nije obradio primanja. Pustite plaće, mnogi od tih ljudi imaju dodatna primanja. Ovo je samo ono što je službeno došlo kao plaća. A da saberete još mjesečna primanja tih ljudi… članovi raznih nadzornih odbora, upravnih odbora, ne govorim sad o ljudima koji su u privatnom biznisu, već samo o onima koji su na državnom novcu, po bilo kojoj osnovi. Tek bi onda vidjeli šta je čudo i šta su plaće”, naglasio je Komšić.
Fehim Škaljić: Otvaranje Pandorine kutije
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ima svoju ulogu i odgovornost u društvu, a pitanja koja postavljaju zastupnici mogu pokrenuti ozbiljne društvene procese, izjavio je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Fehim Škaljić, komentirajući objavljene podatke o visini plaća pojedinih dužnosnika u FBiH, javlja Anadolu Agency (AA).
“Izbjegavanje da se daju činjenice oko toga kolika su najviša primanja u javnom sektoru bi bio pokušaj da se zamagli stvarno stanje koje pokazuje da se radi o nesrazmjernom primanju. Ono što je kapacitet ekonomskog društva je sad izloženo javnosti. Ja sam juče to dobio od institucija koje to prate, odmah sam proslijedio svim zastupnicima i mi ćemo sigurno na narednim sjednicama Parlamenta koristiti te činjenice da zauzmemo odgovarajuće stavove”, rekao je Škaljić.
“Pokazuje se da siromašna Bosna i Hercegovina ne može u javnom sektoru imati primanja koja su jednaka primanjima na zapadu u organizovanim društvima, naglasio je Škaljić. On je dodao da privatne kompanije posluju profitno i one imaju drugi kapacitet, ali ono što je javni sektor, “to mora biti pod lupom”.
“Pod lupom mora biti ne ovih prvih stotinu i ne ova samo tri mjeseca, nego i svi ostali. Treba da se zna koliko novaca prima svaki javni djelatnik koji troši sredstva proračuna. Tu ne treba da bude spisak ograničen na stotinu niti na vrijeme. Osobno ću tražiti da se svi podaci i kumulativno iskažu koliko je tko primio. Kao što je normalno u svijetu da se zna kakvo je zdravstveno stanje dužnosnika koji vodi društvo, najmanje što je potrebno je izbjegavati da se zna kakva su javna primanja onih koji vode društvo”, rekao je Škaljić, dodavši kako je ovo “otvaranje Pandorine kutije, koja će na vidjelo iznijeti nesrazmjernost i oblik organizovanog uzimanja javnog dobra za sebe”.
wpDiscuz