Slaven Raguž, kandidat za predsjednika HDZ-a 1990 i čelnik mostarskog ogranka te stranke u intervjuu govori o kandidaturi za čelno mjesto u stranci te o prošlim potezima HDZ-a 1990. Raguž se osvrnuo i na budućnost stranke te položaja Hrvata u BiH.
Hrvatska je i formalno ušla u Europsku uniju. Kako to gledate iz kuta Hrvata i same BiH, imaju li razloga za slavlje, rezignaciju, odlučnost za promjene ili nešto četvrto?
U društvenom i političkom smislu to je pozitivan iskorak za Republiku Hrvatsku, a nadam se i za BiH. Ulaskom RH u EU posebno mogu biti zadovoljni Hrvati u BiH jer su i oni od jučer državljani i građani EU. Drugo pitanje je da li je BiH spremna za ovu novonastalu situaciju. Po mome sudu, nije. Stoga ćemo neko vrijeme svi mi u BiH trpjeti određene negativne posljedice na razini svakodnevnog funkcioniranja, od izvoza naših roba u Hrvatsku i EU do prelaska granice. Ali, ponavljam, strateški i dugoročno promatrajući to je veliki uspjeh i za RH, i za Hrvate u BiH i za cijelu BiH.
– Ipak očekujete li da će se Zagreb sada konačno ponašati zrelo i da više Hrvati u BiH neće biti predmetom trgovina za istočnu Slavoniju, EU …?
Što se tiče politike iz Zagreba, tu sam optimist, ali ne očekujem previše. Ta politika je imala svojih uspona i padova, i mislim da je vrijeme da Hrvati iz BiH i Republika Hrvatska uđu u novu fazu odnosa. Hrvatska je po svom Ustavu dužna surađivati s Hrvatima u BiH. Mi se zalažemo za bratski i partnerski odnos koji će biti koristan i za Hrvate u BiH, i za Hrvatsku, ali i za BiH kao državu slobodnih i jednakopravnih naroda i građana. Premijer Milanović je rekao jednom prigodom da će se Hrvatska vanjska politika nakon ulaska u EU aktivnije okrenuti Hrvatima u BiH. S nestrpljenjem čekamo ostvarenje tog obećanja i njegove prve konkretne rezultate.
– Zašto ste se odlučili kandidirati na stranačkim izborima?
Dva su glavna razloga. Prvi je taj što je netko morao dići glas da je HDZ1990 stranka kojoj su hrvatski interesi u BiH i ono što kao Hrvati jesmo veći prioritet od onoga što bi netko drugi htio da mi budemo. Drugi razlog je taj da se na Saboru napokon omogući demokratski proces izbora za sve funkcije, bez ikakvih aklamacija i kolektivnog biranja uvijek istih ljudi, na različite pozicije.
– Je li Vam pri tome prezime Raguž opterećenje?
Nešto što je moje nikada i ni u kojem slučaju mi ne može biti opterećenje
– Kako onda komentirate činjenicu da je primjerice u rodnome mjestu vašeg prezimenjaka i otkuda vučete korijene, Kruševu kod Stoca, HDZ 1990, tek treća opcija iza HSP-a i HDZ-a BiH?
Postavite to pitanje onima koji su do sada vodili HDZ1990, a meni ga postavite u trenutku kada budem ja HDZ1990 vodio na izbore. Ne samo za Kruševo, nego i za Mostar, Široki, Posavinu, Žepče, Srednju Bosnu i dr.
– Poanta moga prethodnog pitanja je bila, je li na izvjestan način HDZ 1990. izgubio vjerodostojnost?
HDZ1990 je izgubio vjerodostojnost u onoj proporciji u kojoj su je izgubile i ostale političke stranke s hrvatskim predznakom. Činjenica je da su stranke HNS-a na razini nacionalne politike i zaštite konstitutivnih prava vodile korektnu i prepoznatljivu politiku, ali isto tako nismo se baš pokazali kada se radi o političkom djelovanju na nižim razinama. Na nama je da to promijenimo. Naravno, u sasvim drugu kategoriju spadaju takozvane hrvatske stranke koje su prodale hrvatski legitimitet i ušle u nelegitimnu i nelegalnu vladu FBiH. U njihovom slučaju se može govoriti ne samo o gubitku vjerodostojnosti nego i o nečem puno težem.
– Po čemu se razlikujete od Raguža starijeg da bi Vam na Saboru u subotu kolege dali povjerenje i kakav rezultat očekujete?
Razlika je u konceptima, stranke iznutra i stranke prema vani. HDZ1990 mora biti stranka koja će funkcionirati po načelu supsidijarnosti koji će svakoj razini i svakom području dati odgovornost odlučivanja za tu razinu, a samim tim i preuzimanje odgovornosti i izdavanje računa u skladu sa izbornim rezultatom. Naravno, uz superviziju stranačkih institucija s vrha. Stvoriti sustav koji onemogućuje bilo kakav vid diktiranja kadrovske ili bilo koje druge politike po interesnoj liniji. Prema vani, HDZ1990 mora biti bedem obrane izbornog legitimiteta hrvatskog naroda u BiH na nacionalnoj razini, a na nižim razinama glavni protivnik politici koja hrvatske općine, županije, ali i samim pojam hrvatstva smatra privatnim vlasništvom. Ukoliko se ovo usvoji kao koncept i način sustavnog djelovanja, ja sam pobjednik bez obzira tko bio na čelu stranke.
– U unutarstranačkoj kampanji se, čini mi se, razlika između Vas i Martina Raguža svela na odnos prema HDZ-u BiH, raskid veza ili raščišćavanje odnosa. Kako Vi na to gledate?
Mislim da ste u krivu i da sam u prethodnom pitanju već dosta toga odgovorio. Uopće se ne opterećujem odnosima prema HDZ-u BiH. Moj stav o tome je jasan od ranije: čvrsta suradnja u okviru HNS-a kada su nacionalni interesi u pitanju, i političko rivalstvo kada je u pitanju naklonost hrvatskog biračkog tijela. Ono što je bitno, u kontekstu izbora za novog predsjednika HDZ 1990, jeste potaknuti nove ljude da se kandidiraju, iz svih dijelova BiH i da se napravi kvalitetna regeneracija kadrova u HDZ-u 1990. Ne mogu ljudi koji gube po tri i više izbornih ciklusa biti nositelji nekog novog vala promjena.
– Spominje se i nova alijansa, platforma ili kako već nakon sljedećih izbora u kojoj se spominje vaša stranka. Komentar?
Osnovno načelo koje mora poštovati svaka hrvatska politička stranka je izborni legitimitet hrvatskog naroda, to jest, poštivanje većinske izborne volje hrvatskog biračkog tijela u BiH. Sadašnja Vlada FBiH nema taj legitimitet, stoga se s pravom može kazati da su takozvane hrvatske stranke koje sudjeluju u toj vladi izdale hrvatske nacionalne interese i prodale hrvatski izborni legitimitet. Ukoliko ja budem na čelu HDZ 1990., stranka nikada neće ući ni u pregovore o sudjelovanju u bilo kakvim sadašnjim ili budućim platformama koje ne poštuju hrvatski izborni legitimitet.
– Jesu li točni medijski navodi da Vas se pokušalo nagovoriti da odustanete od kandidiranja i tko je to u pitanju?
Istina je da je bilo pritisaka i poluprijetnji, pa i od strane određenih eksponenata iz Međunarodne zajednice. Izgleda da se neki ljudi stvarno moraju pomučiti da zarade svoju plaću – čim se bave unutarstranačkim izborima jedne stranke u BiH – dok većina političara u BiH prima plaću, a ništa ne radi.
– Ima li BiH šanse riješiti nacionalna pitanja, donijeti novi normalan Ustav bez pomoći stranaca, prije svih SAD-a koji su rješenjem iz Daytona i kasnijim revizijama tri naroda doveli u posve različite pozicije a time i viđenje rješenja?
Nacionalno pitanje može biti riješeno jedino dogovorom legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Međunarodna zajednica treba biti neutralni supervizor u tom procesu, a ne pristrani sudionik koji stalno favorizira jednu stranu i njezine zahtjeve. Zbog svega toga, mi kao Hrvati ne smijemo sebi dopustiti luksuz bilo kakvih političkih ekshibicija, nego moramo raditi na dugoročnoj političkoj strategiji hrvatskog naroda u BiH koju moramo svi poštovati. Moramo raditi na rješenju ustavnopravnog i političkog statusa Hrvata, a ne iskorištavati neravnopravni status za zadovoljavanje osobnih ili stranačkih, partikularnih interesa.
– Kako gledate na prijedlog rješenja američkog tima za reformu Federacije BiH?
Prvotno rješenje kojeg je dala grupa eksperata i koje je sačinjavalo 181 prijedloga, imalo je minimum korektnosti prema Hrvatima, međutim rješenje od 188 prijedloga koje je u konačnici išlo na raspravu, izgubilo je i taj minimum korektnosti. Kada bi te preporuke, ne daj Bože, zaživjele u stvarnosti, bio bi to jedan od posljednjih koraka u dugogodišnjem procesu dekonstituiranja Hrvata u BiH. Stoga, prihvaćamo inicijativu za pokretanje procesa ustavnih promjena, ali odbacujemo bilo kakve preporuke koje idu u smjeru smanjivanja ionako ugroženih konstitutivnih prava Hrvata u BiH.
– Hrvatska republika, unitarna BiH ili nešto treće …
Unitarna BiH za nas je u potpunosti neprihvatljivo rješenje. Isto tako smo protivnici svih politika koje vode prema disoluciji države. Mi jesmo čvrsto opredijeljeni za BiH, ali za BiH uređenu na konsocijacijskim i federalističkim načelima, za BiH po mjeri sva tri njena konstitutivna naroda i svih njenih građana. Takva BiH je moguća i mi ćemo se za nju boriti i izboriti. Hoćemo li u konačnici završiti u punoj i stvarnoj institucionalnoj ravnopravnosti, ili će biti potrebna i teritorijalna autonomija kroz federalnu jedinicu s hrvatskom većinom, ovisit će i o političkim potezima koje budu vukli predstavnici druga dva konstitutivna naroda. Mi od naših legitimnih prava sigurno nećemo odustati niti ćemo s njima trgovati.
Večernji list
wpDiscuz