Bh. novinar Senad Hadžifejzović završio je svoj Centralni dnevnik kritikama koje je uputio na račun Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), čiji su članovi negirali postojanje bosanskog jezika, prenosi bh. novinska agencija Patria. Srpska akadamija znanosti i umjetnosti ne priznaje postojanje bosanskog jezika. Nazivaju ga tek jezikom bošnjačkog naroda. Hrvatski lingvisti jezik Bošnjaka nazivaju bošnjački jezik.
Bošnjaci svoj jezik nazivaju bosanskim jezikom. U javnom diskursu BIH pristojno je jezik nazivati onako kako ga naziva pojedini narod. Stoga i Hrvati u BIH iz pristojnosti i poštovanja prema susjedima njihov jezik ne nazivaju onako kako ga naziva službeni hrvatski jezik nego ga kolokvijano zovu bosanskim jezikom iako službeni hrvatski jezik ne poznaje bosanskog jezika.
Jedan dio unitarističke scene u BIH tvrdi da ne postoje srpski i hrvatski jezik nego samo srpska i hrvatska varijanta bosanskog jezika. Međutim oni se zbune ako ih upitate jedno jednostavno pitanje: Ako se dijalekt bosanskog jezika koji se govori u Hercegovini zove hercegovački dijalekt bosanskog jezika, kako se zove dijalekt bosanskog jezika koji se govori u Bosni?
Zašto je ovo pitanje zanimljivo. Uglavnom se ime jezika vezuje u većini slučajeva uz narod koji taj jezik govori a ne uz ozemlje ili regiju. Uz regije se vezuju tek dijalekti pojedinih jezika. Tako primjerice postoje dalmatinski, hercegovački, bosanski, slavonski i drugi, dijalekti hrvatskog jezika, kao i bretanjski dijalekt francuskog jezika. U Bosni postoje cazinski, posavski, , podrinjski, hercegovački i bosanski dijalekti. Ostaje pitanje BANU-u kojim se dijalektom govori bosanski jezik u Bosni?
Hadžifejzović je podsjetio i to kako u srpskom jeziku postoji više turcizama nego u bosanskom.
Pogledajte video:
wpDiscuz