Trojica ministara svojim izjavama i komentarima postupka vrše pritisak na pravosudnu vlast. Riječ je o članovima Vlade Zorana Milanovića koji obnašaju najvažnije funkcije, iz čega proizlazi da oni zapravo izražavaju stav Vlade, a ne samo svoj osobni.

Tako je, naime, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić doživio javne istupe ministra financija Borisa Lalovca, ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića i na kraju ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji su proteklih dana dali izjave u vezi s postupkom otvorenim protiv braće Mamić.

Jasna poruka

– Ako ministar financija najavljuje istrage, onda se to ne može shvatiti drugačije nego kao pritisak na suce. Da su nositelji izvršne vlasti takve izjave davali 2011. godine, Hrvatska nikada ne bi zatvorila Poglavlje 23 i ušla u Europsku uniju – kaže Turudić. Na primjedbu kako je ministar Lalovac tvrdio da je pogrešno interpretiran odgovara da je slušao što govori, da je Lalovčeva poruka jasna, a interpretacija nije ključna u cijeloj situaciji.

– Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić dnevno komentira postupanje u jednom sudskom postupku.

Njemu bi bilo dobro kada bi pročitao odluku Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Peša i da vidi kako se takvo komentiranje smatra izravnim pritiskom na sudstvo – kaže predsjednik zagrebačkog Županijskog suda.

Radna skupina

Na pitanje slaže li se s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem kada kaže da bi u Zakonu o kaznenom postupku trebalo preispitati sam institut jamčevine jer se događa da uz pomoć nje bogati sumnjivci bolje prolaze, Turudić odgovara negativno.

– Jamčevina je uvedena 2009. godine i od tada funkcionira u praksi. Koliko znam, radna skupina koju je za izmjene Zakona o kaznenom postupku osnovao ministar pravosuđa nije dobila uputu da preispita i predloži izmjene odredbi o jamčevini – kaže naš sugovornik i tvrdi da je obična insinuacija tvrdnja da samo bogati uz pomoć jamčevine izlaze iz istražnog zatvora.

Navodi da se dnevno određuju iznosi i od 5000 kuna, te da se visina jamčevine određuje prema imovnom stanju okrivljenika. Sud se, zaključuje, rukovodi isključivo odredbama Zakona o kaznenom postupku.