Mark Rutte, novi glavni tajnik NATO-a, nije gubio vrijeme s uljepšavanjem stvarnosti u svom prvom obraćanju Europskom parlamentu. Njegova poruka bila je jednostavna, ali šokantna: Europa mora početi ozbiljno ulagati u obranu ili se suočiti s mogućnošću da njezini građani završe učeći ruski ili tražeći azil na Novom Zelandu.Europa pod pritiskom: Obrana ili propast
“Europske zemlje prosječno troše četvrtinu svog nacionalnog dohotka na mirovine, zdravstvo i socijalnu sigurnost. Za jačanje obrane potrebna je tek manja frakcija tog novca”, izjavio je Rutte, izazvavši šok među europskim zastupnicima. Iako NATO već desetljeće poziva zemlje članice da izdvajaju najmanje 2% BDP-a za obranu, Rutte je jasno dao do znanja da je vrijeme za ambicioznije ciljeve.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump dodatno je podigao ljestvicu, pozivajući saveznike da izdvajaju čak 5% BDP-a. Za mnoge europske zemlje, kojima je i 2% bio izazov, ovo zvuči kao nemoguća misija. Međutim, Rutte je naglasio da se vrijeme za oklijevanje bliži kraju: “Nismo u ratu, ali nismo ni u miru.”
Zašto Europa ne može sama
Rutte je bio jasan: “Iluzorno je vjerovati da Europa može sama osigurati svoju obranu.” Iako EU ima ambiciozne planove za razvoj obrambene industrije kroz program EDIP vrijedan 1.5 milijardi eura, europski sektor naoružanja još je uvijek prespor i fragmentiran. Rutte je upozorio da Europa treba jaču transatlantsku suradnju kako bi odgovorila na prijetnje iz Rusije, Kine, Irana i sve prisutnijih kibernetičkih napada.
Njegova izjava “Ako se stvari ne promijene, morat ćemo učiti ruski ili se seliti na Novi Zeland” nije bila samo dramatična doskočica. Ona odražava stvarnu zabrinutost da bi trenutna sigurnosna infrastruktura Europe mogla biti nedovoljna za nadolazeće izazove.
Trumpova politika i europske dileme
Trumpova agresivna politika prema NATO-u, uključujući pritisak na saveznike da troše više na obranu, unijela je dodatnu nesigurnost u Europi. Njegova prijetnja da će se usredotočiti na vlastite interese, poput zauzimanja Grenlanda ili Panamskog kanala, stavila je Europu u poziciju da preispita svoju ovisnost o SAD-u.
Iako je Rutte podržao ideju veće europske obrambene autonomije, naglasio je da to ne smije značiti udaljavanje od NATO-a. “Zajedno smo jači,” izjavio je, pozivajući na bolju koordinaciju između EU i NATO-a.
Što znači za Ukrajinu i Europu?
Rutte je posebno naglasio važnost potpore Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. “Više oružja i brža isporuka ključni su za osiguranje povoljnog sporazuma za Ukrajinu, Europu i svijet,” rekao je. NATO i EU već surađuju na standardizaciji streljiva i povećanju vojne proizvodnje, ali Rutte je upozorio da to mora ići brže.
“Sigurni smo sada, ali za četiri ili pet godina možda nećemo biti,” zaključio je, apelirajući na europske lidere da povećaju otpornost svojih društava i ključne infrastrukture.
Zaključak: Nova era europske sigurnosti
Rutte je Europi poslao jasnu poruku: više nema vremena za rasprave. Europa mora preuzeti odgovornost za svoju sigurnost, i to odmah. Njegova vizija uključuje povećanje ulaganja u obranu, jačanje europske industrije oružja i bližu suradnju s NATO-om. No, hoće li europski lideri imati političku volju za donošenje teških odluka, ostaje za vidjeti.
Jedno je sigurno – ako Europa ne reagira na vrijeme, možda ćemo se uskoro opraštati na aerodromima s onima koji se odluče za sigurnost na Novom Zelandu.
wpDiscuz
