Potpredsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora, SDP-ovac Joško Klisović, izjavio je kako bi se kriza u Bosni i Hercegovini nakon izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka mogla dodatno produbiti i voditi u nove političke sukobe i zatvoriti vrata toj zemlji na putu k Europskoj uniji, u intervju za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od subote.
“Svjesno zanemarivanje, ignoriranje te de facto odbijanje odluke Ustavnog suda, čiji im sadržaj nije po volji, od ključnih političkih snaga u BiH, uvod je u ozbiljnu političku krizu i sjeme novog političkog sukoba. Na ovom pitanju BiH prolazi ili pada na testu funkcioniranja pravne države, a bez vladavine prava nema ni članstva u EU ni povjerenja građana i konstitutivnih naroda u institucije vlastite države”, rekao je Klisović, prenose Vijesti.ba
Izrazio je očekivanje da će institucije EU-a čvrsto stati iza vladavine prava kao svoje političke pozicije prema BiH te tehnički pomoći političkim snagama u BiH da izmijene izborno zakonodavstvo. Klisović je ocijenio i kako je inicijativa premijera Andreja Plenkovića oko izmjene izbornog zakona u EU stigla prekasno.
“Gledam to kao na potez koji je bio nedovoljan i koji je došao prekasno. Premijer Plenković je tek na posljednjoj sjednici Europskog vijeća potegao pitanje izbora i izbornog zakona koji je odlučujuće utjecao na rezultate izbora”, rekao je Klisović.
“Kolinda je susretima u Ankari i Moskvi unijela dodatnu uznemirenost u odnose Hrvatske i BiH”
Prema njegovim riječima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je svojim susretima u Moskvi i Ankari unijela samo dodatnu uznemirenost u odnose.
“Svojim djelovanjem samo je iziritirala građane BiH, posebice Bošnjake bez kojih nema promjene izbornog zakonodavstva, a time naštetila i interesima Hrvata. Ove njezine aktivnosti nisu gledane s previše simpatija ni kod utjecajnih članica EU ni u Washingtonu”, dodao je.
Klisović je posebno upozorio kako bi se kriza mogla dodatno produbiti ako se bude ignorirala presuda Ustavnog suda BiH te izabrali hrvatski izaslanici u Dom naroda bez narodnog legitimiteta.
“Politička kriza može se produbiti i ako se odluči hrvatske predstavnike u domove naroda parlamenata FBiH i BiH izabrati iz reda hrvatskog naroda na isti način kako je izabran član Predsjedništva BiH Željko Komšić”, rekao je Klisović.
Rekao je kako je zbog ignoriranja odluke Ustavnog suda BiH izvjestan ulazak BiH u ustavnu i političku krizu u kojoj će se institucije vlasti teško moći legalno formirati, a svaki drugačiji pokušaj njihova formiranja moći će se osporavati na Ustavnom sudu BiH. Govoreći o Komšićevu izboru u Predsjedništvo, Klisović kaže kako je izveden sukladno zakonu, ali protivno duhu Daytonskog mirovnog sporazuma.
“Njegov izbor je u skladu sa slovom Ustava i Daytonskog sporazuma, ali ne i duhom, kako je prezentiran hrvatskom izaslanstvu”, rekao je i dodao kako je hrvatsko izaslanstvo u Daytonu 1995. pogriješilo što nije osiguralo precizniju formulaciju u Ustavu ili pak tražilo interpretativnu izjavu kojom bi se potvrdilo da svaki narod bira svog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Prema njegovim navodima, hrvatskom izaslanstvu je za vrijeme mirovnih pregovora rečeno kako se upravo to podrazumijeva pod odredbom članka V. Ustava BiH.
Dodao je kako je potrebno promijeniti Ustav BiH i precizirati ove odredbe, ali i omogućiti predstavnicima manjina da se mogu kandidirati za najviše pozicije. Za to je, po njemu, potreban zaokret u hrvatsko-bošnjačkim odnosima.
“A da biste promijenili Ustav, morate dobiti suglasnost Bošnjaka i generirati ozbiljnu potporu međunarodne zajednice. Što znači, morate Bošnjake uvjeriti da ne namjeravate rušiti BiH, kako to povremeno radi (predsjednik Republike Srpske Milorad) Dodik, te da želite konstruktivno djelovati na njezinu boljitku zadržavajući svoj nacionalni identitet i prava. A Bošnjaci moraju u to povjerovati”, smatra Klisović.
wpDiscuz