Savjetnici državu i entitete koštaju 3,7 milijuna maraka

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) o savjetnicima koji su zaposleni u institucijama, po kojem ključu su izabrani na dužnosti i koliko se izdvaja za njihove plaće
Godišnje se za plaće savjetnika u državnim i entitetskim institucijama izdvaja najmanje 3,7 milijuna KM. Na ovu dužnost se ne dolazi natječajem, već političari sami biraju savjetnike, često među stranačkim kolegama i njihovim bliskim srodnicima. Sabina Dervišević, studentica na Fakultetu političkih nauka Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci, savjetnica je potpredsjednika FBiH Svetozara Pudarića za odnose s nevladinim organizacijama. Imenovanjem savjetnika bez fakultetske diplome Pudarić nije ispoštovao federalni Zakon o državnoj službi koji određuje da kandidati za poziciju savjetnika moraju imati akademsko obrazovanje i petogodišnje radno iskustvo. Dervišević je jedna od 157 savjetnika koji su do kraja veljače ove godine bili angažirani u uredima predsjednika, ministara i njihovih zamjenika u institucijama BiH, Federacije BiH i RS-a.
Pravilnikom do savjetnika
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su na osnovi podataka prikupljenih iz državnih i entitetskih institucija izračunali da se na plaće savjetnika iz proračuna godišnje potroši najmanje 3,7 milijuna KM. Plaća savjetnika iznosi oko 2000 KM. Savjetnici na državnoj i federalnoj razini uz plaću imaju pravo i na novčane naknade za odvojeni život, prijevoz, smještaj, reprezentaciju i druge privilegije. Za pozicije savjetnika se ne raspisuje javni natječaj i oni za svoj rad odgovaraju samo dužnosnicima koji su ih postavili. Tako, uz stručnjake, na ove pozicije često budu imenovani političari koji su ostali bez angažmana, stranačke kolege i srodnici dužnosnika. Imenovanjem savjetnika dužnosnici doprinose povećanju broja zaposlenika u glomaznoj bosanskohercegovačkoj administraciji. Primjeri iz RS-a pokazuju da stalni zaposlenici institucija mogu obavljati poslove za koje su obično zaduženi savjetnici. U državnoj i federalnoj Vladi svi dužnosnici imaju savjetnike, a neki od njih i do šest. U četiri ministarstva Vlade RS-a trenutno nije zaposlen niti jedan savjetnik. “Pomoćnici ministra i tajnik, zajedno s ministrom, uspijevaju realizirati učinkovito sve ciljeve, planove i svakodnevne radne zadatke, tako da trenutno nema potrebe za popunjavanjem mjesta savjetnika”, navode iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS-a. Poziciju savjetnika za odnose s nevladinim organizacijama u Uredu potpredsjednika FBiH uveo je upravo Pudarić. “Cijeli moj mandat do sada i ubuduće će biti orijentiran na potrebe građana”, kaže on. Tridesetšestogodišnja Dervišević se još 1999. uključila u SDP. Kaže da je od tada s današnjim potpredsjednikom FBiH “dio istog tima, dio iste obitelji”. Od 2004. do travnja 2012. bila je tajnica u županijskoj organizaciji SDP-a USŽ-a. U pravilniku, na osnovi kojeg je Pudarić imenovao Dervišević, piše da je jedan od glavnih zadataka savjetnika suradnja s nevladinim organizacijama. Predstavnici pet nevladinih organizacija u BiH: Transparency International, Centri civilnih inicijativa, Centar za zastupanje građanskih interesa, Asocijacija za demokratske inicijative i Sarajevski otvoreni centar izjavili su za CIN da ne poznaju Dervišević niti su imali bilo kakvu suradnju s njom. Štoviše, čini se da niko od odgovornih u ovim organizacijama nije ni znao da Pudarić ima savjetnika za nevladin sektor. Pudarić kaže da njegov ured surađuje s organizacijama koje brinu za djecu s posebnim potrebama, socijalno ugroženima, pučkim kuhinjama… Da bi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji u federalnim institucijama stupio na snagu, mora dobiti pozitivno mišljenje Zavoda za javnu upravu koji djeluje unutar Federalnog ministarstva pravosuđa i Ureda za zakonodavstvo Vlade FBiH. Direktor Zavoda Enver Išerić kaže da ovaj pravilnik nije prošao proceduru. Pudarić kaže da nije tražio mišljenje Vlade o pravilniku jer on smatra da kao njen šef to ne treba činiti.
Za savjetnika studenti
Prema Zakonu o državnoj službi BiH, savjetnici ne moraju posjedovati sveučilišnu diplomu, dok neki pravilnici o unutarnjoj organizaciji zahtijevaju akademsko obrazovanje. U ovisnosti o instituciji, pravilnici zahtijevaju radno iskustvo do tri godine. Pravilnici, uglavnom, ne definiraju savjetničke oblasti, već samo broj savjetnika. Prva praktična iskustva u pravničkim poslovima Dijana Tabori stjecala je u Uredu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Prema njenoj službenoj biografiji, Pravni fakultet je završila 2006., a već sljedeće godine postala je Komšićeva savjetnica za pravna pitanja. Na ovoj dužnosti je bila do početka 2011., kada je imenovana za ministricu pravosuđa i uprave Sarajevske županije, ali je sljedeće godine smijenjena, jer je vlada u kojoj je sudjelovala izgubila skupštinsku većinu. Federalni revizor Munib Ovčina sumnja kako netko tko je tek diplomirao ili tko nema dovoljno radnog iskustva može obavljati najsloženije poslove. Za njega je to razdoblje učenja i pripravnički staž. Ako to radi, onda se ne može podvesti pod poziciju savjetnika i za to dobivati naknade koje ima savjetnik. Diplomirana kriminalistica Željka Kuldija je krajem prošle godine imenovana za savjetnicu ministra sigurnosti Fahrudina Radončića. Ona je do dolaska na savjetničku dužnost četiri godine radila u ovom ministarstvu, ali na poslovima za koje je dovoljna i srednja stručna sprema. Prvo je radila u Sektoru za graničnu i opću sigurnost, a poslije na mjestu tehničkog tajnika u Uredu tajnika Ministarstva. “Moj posao savjetnika obuhvaća pripreme u ime Ureda koje se tiču rada Vijeća ministara i Ministarstva sigurnosti, kao i sve ostale zadatke koje mi proslijedi ministar i šef Ureda”, navodi Kuldija u odgovoru CIN-u. Savjetnici se imenuju na razdoblje od jednog mandata, u rangu su s dužnosnicima i trebali bi raditi najsloženije i najodgovornije poslove koje ne mogu raditi ostali državni djelatnici, ali ovo često nije slučaj. Prema prikupljenim podacima iz ministarstava, Parlamenata i ureda predsjednika, na pozicije savjetnika nerijetko bivaju imenovani političari koji su ostali bez angažmana ili oni koji izgube na izborima. Nakon što joj je istekao mandat, gradonačelnicu Sarajeva Semihu Borovac je u ožujku 2010. tadašnji premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović imenovao za savjetnicu. Pravnica po struci, Borovac je na poziciji ostala tri mjeseca, dok nije dobila posao državnog koordinatora za reformu javne uprave. Borovac kaže da je savjetovala premijera Mujezinovića o tome kako da provede zahtjeve MMF-a o smanjenju pomoći braniteljima. Nju je u prosincu 2010. na poziciji savjetnika premijera zamijenio Sefer Halilović, umirovljeni general, nakon što mu je istekao mandat zastupnika. Ostao je na toj dužnosti do ožujka 2011., kada je imenovana nova vlada. Enes Ganić, bivši direktor Agencije za privatizaciju FBiH, kazao je da vlada Mustafe Mujezinovića nije imala strateški pristup privatizaciji te da savjetnici nisu bili od koristi Agenciji.
Urgencije iz obitelji
Dio savjetničkih mjesta pripao je i bliskim srodnicima dužnosnika i političara. Bogoljub Radivojević je 2007. postao savjetnik za odnose s javnošću i protokol ministra prostornog uređenja FBiH Salke Obhođaša. U to vrijeme Bogoljubov otac Desnica Radivojević je bio član SDA, kojem pripada i Obhođaš. “Netko je rekao da Desnica ima sina, da je tu u Sarajevu, ne znam više što je završio”, prisjeća se Obhođaš koji je sada direktor Zaštitnog fonda FBiH. “Mislim da sam rekao da treba netko tko će mi praviti priopćenja za javnost”. Nakon što je 2011. Desnica Radivojević naslijedio Obhođaša na dužnosti ministra prostornog uređenja, Bogoljub je prešao u Ured zamjenika premijera Jerka Ivankovića Lijanovića na poziciju savjetnika. Muamera Numić je kći Timura Numića, visokorangiranog člana SDA-a i savjetnika zamjenika federalnog premijera Desnice Radivojevića, koji od prošle godine nije član SDA. Numić, lingvistica s diplomom Filozofskog fakulteta u Sarajevu, savjetovala je nekadašnjeg predsjedatelja Vijeća ministara Adnana Terzića za oblast međunarodne suradnje, a potom i bivšeg ministra obrane Bosne i Hercegovine Selmu Cikotića za NATO-a. Numić kaže da je za angažman kod Terzića zaslužan bio njezin otac koji joj je ugovorio intervju za posao, a za Cikotića SDA u koji se u međuvremenu učlanila i koji su je predložili. Cikotić je pozvao Numić na razgovor. “Rekla sam mu da NATO nije moja uža specijalnost”, priča Numić, ali Cikotić ju je, kaže, ohrabrio da će mu biti od koristi zbog svojih kontakata i suradnje s američkim Veleposlanstvom koje je vođa procesa reforme obrane. Danas je Numić rukovodeći službenik na poziciji tajnika Zajedničkog povjerenstva za nadzor nad radom OSA-e.