Dramatična seizmička aktivnost u Egejskom moru, u blizini Santorinija i Dodekaneza, posljednjih je dana izazvala zabrinutost među znanstvenicima i vlastima. U samo deset dana zabilježeno je više od 550 potresa, a u posljednja 48 sata njih čak 200, što je bio povod za hitan sastanak premijera Grčke Kirjakosa Micotakisa s nadležnim službama.
Iako mnogi strahuju da su ti podrhtaji najava erupcije, vulkanolog prof. dr. Vladica Cvetković sa Rudarsko-geološkog fakulteta objašnjava da je situacija složenija.
MAGMA SE POMIČE, ALI BEZ GARANCIJA ERUPCIJE
„Nema sumnje da su ovi mali potresi povezani s kretanjem magme ispod Santorinija i potopljene kaldere. Riječ je o dubinama od nekoliko kilometara. No, ono što ne možemo sa sigurnošću reći jest hoće li to dovesti do erupcije – za to ne postoji pouzdan način predviđanja. Može se dogoditi sutra, za nekoliko tjedana, mjeseci ili se sve može stišati bez ikakvih posljedica“, objašnjava prof. Cvetković.
Sličan niz potresa u regiji dogodio se prije 15 godina, ali erupcije nije bilo. Čak i ako se Santorini „probudi“, vulkanolog procjenjuje da ne bi trebao biti pretjerano eksplozivan. „Najizgledniji scenarij bio bi manja erupcija, poput one iz 1950. godine, kada je lava mirno tekla iz Nea Kamenija, malog otočića u središtu kaldere“, dodaje.
KATASTROFALNE ERUPCIJE SU RIJETKE – ALI MOGUĆE
Unatoč tome, povijest Santorinija podsjeća da je ovaj vulkan sposoban za razorne erupcije. Posljednje dvije velike dogodile su se prije 3.600 i 1.300 godina.
„Nijedan čovjek danas živ ne pamti erupciju snage kakvu je Santorini imao u prošlosti. Takvi događaji imaju indeks vulkanske eksplozivnosti 6 ili 7 – posljednji takav bio je 1815. godine u Indoneziji, kada je eksplozija vulkana Tambora izazvala globalne klimatske poremećaje, a 1816. godina ostala upamćena kao ‘godina bez ljeta’.
U slučaju erupcije Santorinija slične snage, cijeli bi se Egejski bazen promijenio do neprepoznatljivosti, a posljedice bi se osjetile širom svijeta. No, takve katastrofalne erupcije događaju se u tisućljetnim razmacima i Santorini vjerojatno neće biti ‘spreman’ za jednu takvu još nekoliko stoljeća“, pojašnjava prof. Cvetković.
Za sada, seizmolozi pomno prate situaciju i analiziraju podatke u stvarnom vremenu, a lokalne vlasti pripremaju protokole za svaki mogući scenarij.