Sve više ljudi diljem svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ulazi u takozvanu “sandwich generaciju” – skupinu onih koji se istodobno brinu o svojoj djeci i starijim roditeljima. Ovaj fenomen, poznat i u regiji, sve je izraženiji zbog demografskih promjena, duljeg životnog vijeka i sve skuplje njege za starije.
Prema istraživanju instituta iz SAD-a, broj pripadnika ove generacije raste, a s njim i stres, financijski tereti i nemogućnost balansiranja između privatnog i profesionalnog života.
Priča jedne generacije
Kait Giordano, 34-godišnja majka iz Georgije, nalazi se u srži ove generacije. Uz njegu novorođenog sina, svakodnevno brine o svojim roditeljima, od kojih oboje boluju od demencije. Kait i njezin suprug uspjeli su prilagoditi svoj dom njihovim potrebama, ali su morali odgoditi planove za drugo dijete zbog financijskih i vremenskih ograničenja.
Kaitina priča nije izoliran slučaj. Mnogi pripadnici sandwich generacije diljem svijeta svakodnevno balansiraju između roditelja koji traže sve intenzivniju skrb i djece koja zahtijevaju posvećenost.
Rastući troškovi i žrtve
Troškovi skrbi za djecu i starije u Sjedinjenim Američkim Državama su u stalnom porastu, ali ovaj izazov nije stran ni ljudima u BiH. U SAD-u, 60% obitelji troši 20% ili više svog godišnjeg prihoda samo na skrb za djecu, dok se prosječni troškovi kućne njege za starije osobe penju na gotovo 75.000 dolara godišnje.
Oni koji se suočavaju s ovim izazovima često odgađaju vlastite karijerne ciljeve ili žrtvuju osobnu financijsku stabilnost. Financijski stručnjaci upozoravaju da dugoročne posljedice ovakvih žrtava mogu ostaviti ove ljude ranjivima u njihovoj vlastitoj starosti.
Globalni problem s lokalnim posljedicama
Ova globalna kriza nije samo pitanje individualne borbe, već ima šire društvene i ekonomske posljedice. U Bosni i Hercegovini, gdje je sustav socijalne skrbi nedovoljno razvijen, a emigracija mladih dodatno opterećuje stariju populaciju, ovakav scenarij postaje sve prisutniji.
Prema analizama demografa, stariji stanovnici u BiH sve češće ostaju bez adekvatne njege zbog odlaska mlađih generacija u inozemstvo. S druge strane, oni koji ostaju često su primorani preuzeti brigu o roditeljima, što dodatno otežava njihove karijere i financijsku stabilnost.
Politička pozornost
Čak i u SAD-u, gdje se ovi problemi sve češće adresiraju u političkim kampanjama, rješenja su daleko od idealnih. Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris nedavno je najavila proširenje Medicare pogodnosti kako bi obuhvatila kućnu njegu, dok je Donald Trump predložio porezne olakšice za obitelji koje brinu o starijima.
U BiH, međutim, tema skrbi za starije i mlađe još uvijek nije prioritet. Nedostatak sustavnog rješenja dodatno opterećuje obitelji koje već balansiraju na rubu izdržljivosti.
Zaključak: Kako dalje?
Fenomen sandwich generacije, koji raste i u BiH, traži hitne odgovore od društva i vlasti. Kako financijski, tako i emocionalni tereti brige o dvije generacije zahtijevaju bolje organizirane sustave podrške i prilagodbe.
Sve dok sustavi socijalne skrbi ne budu prilagođeni potrebama ove generacije, mnoge obitelji bit će prisiljene donositi teške odluke i žrtvovati vlastitu budućnost za dobrobit svojih bližnjih.
wpDiscuz
