Published On: Čet, stu 6th, 2014

Samozapošljavanje u Mostaru samo mašta bez realizacije?

Samozapošljavanje u Mostaru, ali i čitavoj hercegovačkoj regiji, je pojam u trendu dok se o njemu govori, ali kad je u pitanju sama realizacija sve se svede na maštu daleko od realizacije.
Razlog tome je, kako smo doznali u razgovoru s malim poduzetnicima, mnoštvo inovativnih ideja u koje se samo rijetki usude upustiti, jer prije no što i pokušaju nešto napraviti vide pad u svome poslovanju.
”Bolje sjediti džabe nego džabe raditi”, najčešća je rečenica onih koji su puni poslovnih ideja ali i razloga za njihovu osudu na propadanje prije bilo kakvog pokušaja.
No, rijetki koji su se usudili zaploviti pustolovinom privatnog poduzetništava, puno su rječitiji na ovu temu i svi se slažu da im nije bilo lako, ali da im se u konačnici rizik , trud i upornost  višestruko isplatio.       
Jedan od svijetlih primjera je Nedim Selimotić, ponosni vlasnik Rent-A-Car Artic Trade d.o.o. Mostar koji je od 2011. godine do dana današnjeg postigao zavidne rezultate i izgradio prepoznatljiv imidž u rodnom gradu ali i regiji. Isključivo se bavim iznajmljivanjem vozila, a ideja za otvaranje ovog biznisa nastala je njegovim radom u rent-a-caru, gdje nije bio zadovoljan, pa je plan takvog poslovanja osmislio sam vjerujući da to on može bolje.
Skupiti hrabrost
”Gledajući na život i Mostar u kojem živim skupio sam hrabrost pokrenuti  privatni biznis u rodnom gradu s ciljem da ga proširim na cijelu zemlju”, priča Selimotić koji je imao daleko teži put do uspjeha no što je i u snu očekivao.

Sam proces registracije poduzeća nije bio problematičan što ga je ohrabrilo u realizaciji plana, ali kad ga je trebalo u praksu provesti onda je to bila sasvim druga priča, jer početni kapital je bio nedokučiv.
”Iako sam imao odličan financijski plan za odobravanje kredita u bankama i financijskim institucijama nisam naišao na dobrodošlicu kao ni u leasing  kućama od kojih sam želio nabaviti vozila za početak poslovanja. Najgore mi je bilo to što me nitko nije htio ni saslušati i vidjeti moj financijski plan za koji sam smatrao da će biti bez problema prihvaćen”, priča Selimotić sretan što na tome nije ostalo.
Sa svojom idejom nastavio je tragati za investitorom i kad je već skoro odustao od provedbe svog ”savršenog plana”, dobio je poziv iz financijske institucija S leasing u Sarajevu koja njegov, poštom poslan, biznis plan prepoznala i odlučila podržati.
”U startu su nam dali četiri nova vozila, što je za naš početak bilo i dovoljno, no kako je posao rastao i oni su pratili naše poslovanje godinu smo završili sa devet vozila. No, turistička sezona u Mostaru pokazala je da su naše potrebe puno veće pa je tako rastao i broj vozila kojih sada brojimo 70”, ponosno će Selimotić napominjući kako nikada suradnike nije mijenjao jer im je beskrajno zahvalan što su mu dali priliku da svoju ideju za uspješno poslovanje i realizira.
Nakon nepune četiri godine poslovanja i mukotrpnog rada, kad je vodeći u svojoj domeni poslovanja ne u gradu nego regiji drži da je jedan od rijetkih kojem se posrećilo sresti suradnike s kojim se ideja može implementirati na najbolji način.
”Znam jako mnogo mladih ljudi koji imaju dobre ideje ali ih ne mogu provesti u djela, upravo iz razloga što nemaju početni kapital”, kaže Selimotić svjestan da u današnje vrijem zbog velikog broja nezaposlenih ima poticaja koji država nudi ali isto tako i da su oni nedovoljni a samim time i upuštanje u ta poslovanja rizičnije. No, njegov je moto bio ”tko ne riskira taj i ne profitira”, a onima koji  imaju dobre ideje, vođen vlastitim  iskustvom  poručuje da se upornost isplati.
Trnoviti put uspjeha
Da bez upornosti nema uspjeh, složila se i Irma Pehilj, koja je s 20 godinaigrom sudbine bila primorana napustiti ekonomski fakultet iako je bila odlična učenica i krenuti u biznis na način da preuzme obiteljski posao oca koji je poginuo i majke koja je iznenadno oboljela.
Sad je ponosna vlasnica ćevabdžinice Irma – Tima u mostarskoj staroj gradskoj jezgri, ali put uspjeha kaže bio joj je trnovit.

”Kad sam preuzela posao nisam znala ni čevap ispeći, ali sve mi je govorilo da moram uspjeti i prehraniti obitelj”, kazala je Irma napominjući da je kroz dva desetljeća puno puta padala ali uvijek se iznad problema dizala zahvaljujući potpori i povjerenju svoje majke i brata, ali i odgovornosti koju su joj roditelji usadili od malena.
Radila je kako kaže ”od zvijezde do zvijezde” i to je ono što joj je pomoglo da opstane, jer u doba kad je počela raditi u srcu grada na Neretvi nije bilo ni turista ni slučajnih prolaznika, jer tada nije ni bilo Starog mosta, pa je svoju ponudu prilagođavala sugrađanima koji su joj kako kaže bili najveća potpora, ali je svojim radom i opravdala njihovo povjerenje.
”Ja sam sada u ovome poslu došla do vrha, ali sam i dalje radnica i svaki dan u svojoj radnji s osmijehom na licu dočekujem goste”, kazala je Irma  koja je usavršavajući svoje znanje posao u ćevabdćinici zavoljela.
Rad s ljudima bio joj je najbolja terapija i nabolja životna škola, kroz koju je došla od vrha u svome poslu, ali nikad nije prestajala učiti i unositi novitete. Spremna je i dalje suočavati se s problemima, jer iz njih kako kaže uvijek jača izlazi, a mladima poručuje da se drugačije ne može.
”Ako nema posla u struci koji traže neka se hvataju nečega što je na ponudi jer u Mostaru posebno u vrijeme sezone nitko ne treba biti bez posla. Ako netko nema ideju za pokrenuti posao u srcu sezone, uvijek može zaraditi kao pomoćni radnik i to uložiti u ono što želi, jer do do uspjeha bez prevladanih prepreka se ne može”, poručila je Irma.
Prevladati prepreke
Glavnu prepreku početka rada i upuštanja u vlatiti biznis glavna urednica prvog bh modnog portala MODAMO.info  i direktorica ModaMo kreativeAna Ćavar je preskočila 2007. godine, završivši ekonomski  fakultet, kada joj stečena diploma nije ”servirala” i posao.
Puna znanja i zanosa s vjerom u svoju ideju prolazila je brojne teškoće, ali ni kad joj je bilo najteže nije odustala. Sada je već prepoznatljivo lice bh modnog biznisa i upošljava tim stručnjaka iz te domene. Smatra da je najvažnije raditi bez pretjeranog analiziranja i kalkuliranja ‘što će biti ako bude ili ako ne bude’, jer da je svoje kalkulacije stavljala na papir njezin biznis bi još bio samo ideja.

”Mislim da mladi ljudi najviše zapnu u tehnikalijama i planiranjima na dugo i na široko. ModaMO kao koncept je krenuo od modnog portala 2007 godine što znači da već sada imamo svoje vjerne čitatelje, a to smo postigli samo trudom i radom. Kad kažem radom, ne mislim da u našoj sredini mlada osoba može krenuti ujutro u 8 i završiti u 4 poslije podne, računajući da je to dovoljno. To je zaista nemoguće. Mislim da treba raditi konstantno na unaprjeđenju svog proizvoda i davati svojim klijentima ono što oni žele a ne mogu nigdje pronaći”, smatra Ana.
Svjesna da će mnogi pomisliti lako je pričati kad radi, podsjeća da ni ona na početku nije imala ništa osim želju, znanje i ideju.
”Kada smo započeli s cijelom pričom dobro smo se informirali o načinu registriranja i mogućostima koje nam se nude”, priča Ćavar. Kaže da je bilo dosta  hodanja i traganja, ali bez toga neke stvari kako naglašava ne bi saznala.
”Ako se krene s nekim osnovnim elementima gospodarskih subjekata to i nije nešto pretjerano skupo, a ljudi upravo bježe od formiranja nekog poduzeća misleći da to košta nemoguće puno novca. Agencija, udruženje ili obrt u početku ne zahtjeva ogroman kapital, a daje sredstva da se posao može razvijati. Stoga bi pozvala mlade ljude da se dobro informiraju o mogućnostima samozapošljavanja, jer ih ima više nego što neki misle”, tvrdi Ćavar.
Završetak fakulteta nije jamstvo za posao, jer kako iz vlastitog iskustva priča treba praktičan rad, koji su u današnje vrijeme mladi ljudi prisiljeni tražiti sami, a  to se može ostvariti na više načina.
”Najvažnije je da se mladi ljudi pokrenu i traže način, a mislim da je najbolje rješenje otići u adekvatne ustanove i pitati. Primjerice ako ljudi žele početi trgovati s dionicama neka odu u brokersku kuću i zatraže pomoć, ako ih odbiju na jednom dva ili tri mjesta da ne odustaju od traganja, jer će im se sigurno isplati ukoliko to zaista i žele”, tvrdi Ćavar.
Pronaći početni kapital
Poticaji za samozapošljavanje u BiH kako je naglasila postoje, a osoba koja kaže da ne postoje nije dobro upoznata sa cijelom pričom.
”Oni postoje u cijeloj regiji, ali ono što je loše u cijeloj priči je nedostupnost informacija ljudima kojima je to uistinu potrebno. Na žalost često se radi o zatvorenim krugovima i zato bi voljela da se poticaji više predstavljaju studentima na završnim godinama”, kazala je Ćavar uvjerena da bi time bila izmijenjena socijalna slika grada na Neretvi ali i smanjen spisak nezaposlenih osoba koji je više od 32 200 evidentirano na zavodu za zapošljavanje HNŽ-a.
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta i Institut za razvoj mladih – KULT potpisali su 1. listopada ove godine u Mostaru Sporazum o suradnji.
Sporazumom, koji su potpisali ministar Sanjin Halimović i direktor KULT-a Jasmin Bešić, uspostavlja se partnerski dijalog u cilju nastavka strateškog rješavanja problema u sektoru poduzetništva. Cilj potpisivanja ovog ugovora je stvaranje pretpostavki za održivi razvoj poduzetništva mladih i žena u Federaciji BiH, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u poduzetništvo i stvaranje novih radnih mjesta.
Potpisivanjem ovog ugovora Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta daje punu podršku aktivnostima Instituta koje poduzima u namjeri da doprinese razvoju procesa i programa namijenjenih mladima.
”Ovim sporazumom dogovorili smo da će Ministarstvo i Institut Kult raditi na poboljšanju kriterija za dodjelu grant sredstava koje Ministarstvo svake godine, putem Javnog konkursa, dodjeljuju mladima u Federaciji Bosne i Hercegovine”, rekao je direktore Bešić. Po riječima direktora Bešića, u istraživanju koje je uradila ovaj Institut 75% mladih se izjasnilo da želi pokrenuti posao, odnosno otvoriti određeni vlastiti biznis uz pomoć institucija kroz financijska sredstva i savjete, čime se razbija mit da mladi žele samo raditi za vlast.
”Drago mi je da je ovo resorno ministarstvo prepoznato kao partner u razvijanju i unapređenju politika koji afirmiraju mlade u društvu i daju dodatni poticaj mladima da prošire ili započnu svoj biznis”, rekao je ministar Halimović. Suradnja između sporazumnih strana ogleda se u stvaranju sredine koja je usmjerena ka uspostavljanju i poboljšanju institucionalnih mehanizama za brigu o poduzetništvu mladih i žena u Federaciji BiH.