U posljednjih pet godina u Bosni i Hercegovini nije zasađen nijedan hektar šećerne repe, ali su domaće tvrtke izvezle šećera i proizvoda od šećera u vrijednosti od 378 milijuna KM. Ova neobična statistika privukla je pažnju stručnjaka koji ukazuju da je na sceni zakon slobodnog tržišta te korištenje prednosti bilateralnih trgovinskih sporazuma s pojedinim zemljama, a u BiH se ne proizvodi sirovina za proizvodnju šećera. Zašto?
Profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu dr. Sabahudin Bajramović za Faktor kaže kako se u BiH ne proizvodi šećerna repa već duže vrijeme jer je to kultura koja ne dozvoljava duži transport, jeftina je i mora se nalaziti blizu prerađivaču.
– Ne možete proizvoditi šećernu repu u Tuzli pa je u Sarajevu prodavati ili obrađivati – objašnjava Bajramović.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH koji se objavljuju u redovnim izvještajima o zasijanim površinama, u BiH u posljednjih pet godina nije zasijan nijedan hektar šećerne repe.
Profesor Bajramović navodi kako u BiH nema prerađivača šećerne repe, i umjesto toga, tvrtke uvoze sirovi šećer i onda ga pakuju i dalje prodaju.
– To uglavnom rade trgovački lanci koji šećer kupe u refuznom stanju i onda ga pakuju u kesice i prodaju –objašnjava on.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a Vladimir Usorac za Faktor objašnjava kako zbog nepostojanja tvornice koja bi prerađivala šećernu repu, poljoprivrednici i ne rade na uzgoju ove kulture.
– Šećerna repa se ne može proizvesti i ostaviti pa onda izvoziti, skupo je to za uzgajanje i ne treba se igrati s tim – kaže Usorac.
Dok se šećerna repa uzgajala u Semberiji, poljoprivrednici su se rado bavili time jer je bilo profitabilno i mnogo isplativije nego uzgoj pšenice ili kukuruza. Ali za sada o toga nema ništa.