S više novca do Jadrana, s manje muke do posla!

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine Bosna i Hercegovina će dijeliti granicu s EU u dužini od 1.001 kilometra. Događaj od najvećeg značaja za susjednu nam zemlju čvrst će utjecaj imati i na BiH, ali do kakvih promjena od interesa za bh.. građane će doći kada Hrvatska postane 28. članica EU, odgovorila je Direkcija za evropske integracije (DEI) pri Vijeću ministara BiH u brošuri “Na granici s EU”.
Strane komšije
Tu je kroz 76 pitanja o utjecaju ulaska Hrvatske u EU na BiH i njene građane odgovoreno na eventualne postupke i situacije u kojima se građani naše države mogu naći, kao gospodarski subjekti, poljoprivrednici, stočari, trgovci, studenti, pacijenti, turisti, umirovljenici .. .
Istina, u mnogim područjima članstvo Hrvatske u EU neće dovesti ni do kakvih promjena, dok u puno njih, ipak, do sada postojeći aranžmani više neće vrijediti. Jer, iako za sada nema najava da će bh.. građani trebati vizu za ulazak u Hrvatsku, ipak ćemo u zemlju od koje većinu nas dijeli tek nekoliko sati vožnje ulaziti isključivo kao stranci i to preko 51 graničnog prijelaza (30 za međunarodni promet i 21 za pogranični).
– To znači da je za ulazak bh.. državljana u Hrvatsku nakon što ona postane članica EU potrebno posjedovanje važećeg pasoša. Predstavnici bh.. delegacije kroz završne pregovore s predstavnicima RH i Europske komisije zatražili su da se i nakon 1. srpnja za bh.. građane zadrži isti režim prelaska granice s osobnim iskaznicama – navedeno je u brošuri “Na granici s EU”.
Boravak svih stranih državljana u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strancima i može biti
kratkotrajan, privremeni i stalan. Sukladno tome, obavezno je i posjedovanje novca, koje je u Hrvatskoj regulirano njenim zakonodavstvom.
– Visina sredstava je protuvrijednost 100 eura po danu predviđenog boravka, a ako stranac posjeduje ovjereno garantno pismo fizičke ili pravne osobe iz RH, dokaz o uplaćenom turističkom aranžmanu ili sličnu ispravu, dužan je predočiti dokaz o posjedovanju sredstava u protuvrijednosti 50 eura po danu predviđenog boravka – stoji u brošuri DEI-ja BiH.
Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su poslije pristupanja Europskoj uniji, nakon prvobitne stagnacije, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili daleko traženiji za poslodavce iz Slovenije od radnika iz ostalih država EU i to zbog stručnosti, povoljne cijene rada i nepostojanja jezične barijere .
Iste trendove moguće je očekivati i za radnike iz BiH u Hrvatskoj, što je posebno značajan podatak za gotovo pola nezaposlenog stanovništva naše zemlje.
No, državljanin BiH u Hrvatskoj moći će od 1. srpnja raditi na temelju dozvole za boravak i rad te potvrde o prijavi rada, a pojedine kategorije stranih državljana mogu raditi bez posebnih dozvola. Dozvola za boravak i rad je istovremeno odobrenje za privremeni boravak i rad. U 2012. godini najtraženiji obrazovni profili bili su u domeni elektrotehnike, informatike, strojarstva i medicine.
Promatrano prema broju objavljenih oglasa za posao, najtraženija zanimanja su: konobar, prodavač, čistač, diplomirani ekonomist, kuhar, medicinska sestra, odgajatelj i frizer. Od 1. srpnja građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatrat će se građanima Europske
unije i uživat će ista prava kao i hrvatski državljani iz RH prilikom konkuriranja za posao, slobode kretanja u drugim europskim zemljama te će imati i mnoge druge olakšice.
Mit o krastavcu
Građani BiH koji žive u pograničnom području na udaljenosti do pet kilometara od međudržavne granice s Hrvatskom i imaju prebivalište u neprekidnom trajanju od godinu moći će podnijeti zahtjev za izdavanje pograničnih propusnica kojima će prelaziti granicu radi obrađivanja posjeda u susjednoj Hrvatskoj.
Njihovi proizvodi moraju ispunjavati opće ili specifične tržišne standarde EU u pogledu zdravstvene ispravnosti, zrelosti, kvalitete, ali, kako se precizira u odgovorima, “mit je da krastavac, mrkva ili banana ne mogu dospjeti na tržište EU ukoliko nisu zakrivljeni pod propisanim kutom”.
Krumpir iz BiH, međutim, u najboljem slučaju 2015. godine će se naći na tržištu EU, a sve voće i povrće namijenjeno prodaji u svježem stanju mora biti zdravo, zrelo, ali ne prezrelo, oslobođeno od štetnika i oštećenja, bez stranog mirisa i okusa i bez povećanog nivoa vanjske vlage.
Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda (u koje spada i sir) neće biti moguć nakon ulaska Hrvatske u EU ukoliko naša zemlja do tada ne ispuni uvjete za izvoz namirnica životinjskog porijekla.
Industrijski proizvođači u BiH koji nisu pokrenuli postupak certificiranja svojih proizvoda neće moći računati na prisutnost na tržištu Hrvatske, odnosno EU. Samo na graničnim prijelazima Gradiška i Bijača bit će moguće uvoziti robu koja zahtijeva poseban inspekcijski nadzor. U pogledu dokumentacije nužne za izvoz ne očekuju se promjene.
Nadležne službe Europske komisije će nakon procjene rizika za proizvode životinjskog porijekla iz BiH, pod uvjetom da se rizik može održavati na prihvatljivom nivou, pripremiti iznimke od propisa EU radi dopuštanja tranzita preko teritorija RH između Metkovića
i Ploča za proizvode koji se izvoze u treće zemlje.
Kada je riječ o uvozu u BiH proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja preko teritorija Hrvatske, bit će dopušten tranzit isključivo onih koji imaju odobrenje za uvoz u EU.
Imovinskopravni odnosi
Što se tče nekretnina na području Hrvatske koje još nisu u posjedu matičnih poduzeća ili građana u BiH, ovaj problem ostaje nedefiniran sve dok se dvije države, Hrvatska i BiH, ne usuglase o uređenju imovinskopravnih odnosa. Isto je i sa rješavanjem radno-pravnog i socijalnog statusa državljana BiH koji su u razdoblju od 1991. do 1995. ostali bez posla u Hrvatskoj.
Registracija poduzeća
Građani BiH mogu registrirati tvrtku u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i građani Hrvatske ako posjeduju poslovnu dozvolu. Poslovna dozvola je dokument koji istovremeno služi i kao dozvola za privremeni boravak i kao radna dozvola.
Kupnja nekretnina
Građani BiH moći će (kao i do sada) kupovati nekretnine po tzv. principu uzajamnosti. Uzajamnost postoji uz uvjet da osobe u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za poduzeća je uvjet da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Načelo uzajamnosti vrijedi samo za građane BiH s prebivalištem u Federaciji.
Novi uvjeti poslovanja
Od 1. srpnja 2013. Hrvatska započinje primjenu zajedničke trgovinske politike EU, što donosi nove uvjete poslovanja, kako na jedinstvenom europskom tržištu tako i na tržištima tzv. trećih zemalja s kojima Europska unija ima ugovorne odnose. U trgovini između Hrvatske i Europske unije ukidaju se carine i druge necarinske prepreke, hrvatska poduzeća bit će izjednačena s onima iz ostalih država članica, što će osigurati pristup velikom jedinstvenom tržištu, ali i dovesti do povećane konkurencije na domaćem tržištu.
Preseljenje tvrtki u BiH
Kako Hrvatska pristupanjem tržištu EU prestaje biti dio tržišta CEFTA-e, pojedine tvrtke iz Hrvatske, kako bi bile konkurentne na tržištu jugoistočne Europe, planiraju preseliti svoje pogone u najbliže susjedstvo – u BiH. Naime, BiH je za Hrvatsku četvrti po važnosti gospodarski partner. Za Hrvatsku je to drugo izvozno, a osmo uvozno tržište i značajan ulagač u Hrvatsku. Stoga će Hrvatska i nakon što postane članica EU nastojati još uspješnije razvijati gospodarsku suradnju i kvalitetnije produbiti gospodarske odnose s BIH.