Ruske snage koje napreduju prema Kijevu pregrupiraju se sjeverozapadno od ukrajinske prijestolnice, pokazuju satelitske snimke, a Velika Britanija kazala je u petak da Moskva možda planira veliki napad na Kijev unutar nekoliko dana.
Ruska vojska u sjevernoj Ukrajini zaustavljena je u početku invazije na autocesti sjeverno od Kijeva, nakon što je propao, vjeruju zapadne zemlje, ruski plan munjevitog osvajanja prijestolnice.
Međutim, fotografije koje je objavila privatna američka satelitska tvrtka Maxar prikazuju oklopne jedinice kako manevriraju kroz gradove blizu zračne luke Antonov u Hostomelu sjeverozapadno od Kijeva, gdje su se vodile intenzivne borbe pošto je u prvim satima rata Rusija iskrcala padobrance.
Dio ruskih vojnih jedinica nalazi se nešto sjevernije blizu malog naselja Lubjanka, a topničke haubice u položaju su za napad, navodi Maxar.
“Rusija vjerojatno nastoji resetirati i ponovno postaviti svoje snage za obnovu ofenzivnih aktivnosti u nadolazećim danima”, priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
“To će vjerojatno uključivati operacije protiv glavnog grada Kijeva”, dodaje se.
Navodi se i da ruske kopnene snage samo ograničeno napreduju, da logistički problemi još uvijek postoje te da je ukrajinski otpor snažan.
Ukrajinski glavni stožer također je rekao da su se ruske snage pregrupirale nakon velikih gubitaka.
Sedmi dan zaredom Rusija je najavila lokalno primirje kako bi se evakuirali civili iz opkoljenog jugoistočnog grada Mariupolja.
“Nadamo se da će (koridor) danas funkcionirati”, kazala je u svom zamjenica premijera Ukrajine Irina Vereščuk.
Više su puta propali pokušaji za postizanje dogovora o lokaliziranom prekidu vatre i omogućavanju slobodnog prolaza za civile iz Mariupolja.
Stanovnici strateškog grada s preko 400 tisuća stanovnika danima su pod artiljerijskom paljbom te bez struje i vode.
Summit EU-a
Čelnici zemalja članica Europske unije sastali su se u palači Versailles. Očekuje se da će samitom dominirati pozivi za jačim djelovanjem protiv Rusije, pitanje pomoći Ukrajini, kao i politika prema 2,5 milijuna ukrajinskih izbjeglica koje su pristigle u Europsku uniju u samo dva tjedna.
U dva tjedna od invazije, zapadne zemlje brzo su krenule u izolaciju Rusije iz svjetske trgovine i globalnog financijskog sustava.
Sjedinjene Države, Skupina sedam najznačajnijih industrijskih zemalja G7 i Europska unija ukinut će Rusiji status “najpovlaštenije države” zbog invazije na Ukrajinu, reklo je u petak više upućenih izvora za Reuters, dok se nastavljaju napadi na ukrajinske gradove.
Oduzimanje statusa povlaštene države Rusiji otvara put Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima da uvedu carine na široku paletu ruske robe, što bi pojačalo pritisak na gospodarstvo koje već ide u recesiju.
Najmanje jedna osoba poginula je u petak nakon tri zračna napada na Dnipro u središnjoj Ukrajini, objavile su gradske hitne službe, dodajući da su bombe pale blizu vrtića i zgrade.
Iako je napredovanje Rusije na Kijev zaustavljeno i dosad nije uspjela zauzeti nijedan grad u sjevernoj ili istočnoj Ukrajini, ostvarila je značajniji napredak na jugu.
Moskva je u petak priopćila da su njeni separatistički saveznici na jugoistoku zauzeli grad Volnovahu sjeverno od Mariupolja.
Američki Senat u četvrtak je odobrio 13,6 milijardi dolara za vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.
Rusija je vodeći svjetski izvoznik nafte i plina. Energetski je sektor do sada uglavnom bio izuzet iz sankcija, ali je SAD, koji znatno manje ovisi o ruskoj nafti od EU-a, najavio da će prestati kupovati rusku naftu.
EU također planira postupno smanjivati ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Mađarski premijer Viktor Orban kazao je u videu objavljenom na njegovoj Facebook stranici u petak da Unija neće uvesti sankcije na ruske energente.
Informacijski rat se proširio i na društvenim mrežama, a Rusija je zatražila od Washingtona da zaustavi “ekstremističke aktivnosti” Mete, vlasnika Facebooka, koja je privremeno ukinula zabranu pozivanja na nasilje protiv ruske vojske i vodstva.
Meta će privremeno dopustiti neke objave koje pozivaju na smrt Putina ili bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka u Rusiji, Ukrajini, Poljskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Estoniji, Gruziji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Rumunjskoj i Slovačkoj, prema internim porukama moderatora sadržaja./Hina/HMS/
wpDiscuz
