Published On: Pon, kol 20th, 2012

RS je država koja ima pravo na samoopredjeljenje; SDS za Lagumdžijinu smjenu

Bećirović i Željko Komšić grade svoju političku karijeru na antisrpskim porukama. S druge strane, i Bećirović zna da je RS država, kao što je Bavarska država u Njemačkoj ili Arizona u SAD. Na kraju krajeva, u Ustavu BiH je definirano državljanstvo RS, sviđalo se to Bećiroviću ili ne

RS je država koja ima pravo na vođenje vanjske politike i na samoopredjeljenje, rekao je Mladen Bosić, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), u intervjuu za Nezavisne novine. Dnevnik.ba prenosi dio intervjua.

“Ako Britanci priznaju pravo Škotskoj da se samoopredijeli, zašto i RS ne bi imala pravo da se samoopredijeli? Ali tu postoji pitanje može li RS dobiti međunarodni legitimitet u UN-u. U ovom trenutku ona to ne bi mogla osiguratii”, istakao je Bosić.

Instrukcija o Siriji Zlatka Lagumdžije, ministra vanjskih poslova BiH, prema njegovom mišljenju, je testiranje RS, ali i produkt unutrašnje krize u FBiH između SDP-a i SDA.

Bosić je potvrdio da će SDS podržati Lagumdžijinu smjenu, ali je rekao da se u ovom trenutku ne zna budući sastav Vijeća ministara BiH, jer nema jasne skupštinske većine na razini BiH. Stvari će, po njemu, biti jasnije nakon prve naredne sjednice parlamenta BiH. Izrazio je bojazan da bi ovakva nedefinirana situacija mogla trajati do narednih izbora 2014. godine.

Nama nije bitna rezolucija nego način na koji je u Sarajevu donesena odluka o njoj. Ako je prihvatimo, to će biti presedan koji će kasnije biti korišten za mnogo važnije stvari. Čini mi se da ovim potezom sarajevski političari testiraju do koje granice mogu ići.

To je jasan pokušaj uzurpacije institucija od strane Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. On pokušava da prisvoji ingerencije BiH. Očekujemo da Nebojša Radmanović, srpski član Predsjedništva BiH, pokrene inicijativu da budu zaštićene ingerencije koje ima njegova funkcija.

O rezoluciji o Siriji je manje-više sve rečeno. Šta i kako dalje?

Nama nije bitna rezolucija nego način na koji je u Sarajevu donesena odluka o njoj. Ako je prihvatimo, to će biti presedan koji će kasnije biti korišten za mnogo važnije stvari. Čini mi se da ovim potezom sarajevski političari testiraju do koje granice mogu ići. To je jasan pokušaj uzurpacije institucija od strane Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

On pokušava da prisvoji ingerencije BiH. Očekujemo da Nebojša Radmanović, srpski član Predsjedništva BiH, pokrene inicijativu da budu zaštićene ingerencije koje ima njegova funkcija. Očekujemo, takođe, da zatraži sjednicu Predsjedništva kako bi bila razjašnjena situacija i bilo obezbijeđeno da se ovo više ne može ponoviti. Mi kao SDS smo spremni sudjelovati u stvaranju uslova da budu zaštićeni interesi RS u vanjskoj politici. Ako srpski predstavnici u Sarajevu ne budu u stanju sami osigurati, tražićemo od Narodne skupštine RS da ona donese stavove.

Rekli ste da je ovaj potez Lagumdžije test. Ali, ima li tu upliv i ovaj sukob između SDP-a i SDA i možda osveta Sulejmana Tihića prema Lagumdžiji?

Svakako da je i unutrašnja kriza u FBiH produkovala ovu situaciju. S jedne strane, Izetbegović se dokazuje kao ekstreman političar, a Lagumdžija dokazuje da ništa ne zaostaje za njim u pokušaju otimanja ingerencija Predsjedništva BiH, odnosno vođenja vanjske politike.

Pokušavam shvatiti poteze koje vuče Lagumdžija i nisam uspio da nađem konzistentne elemente u njegovoj politici. On je lutao od podrške SDA, pa svađe sa njima, izbacivanja HDZ-ova pa podrške njima i tako dalje. Vidite li Vi neku logiku u potezima koje vuče?

Ova kriza je izbila zbog nerealne postavke, prije svega, SDP-a sa platformom. Više puta je imao zaokrete od 180 stupnjeva, tako da je SDP pokazao da oni i nemaju konzistentnu politiku. On igra “dan za dan”. To je odlika “tankih” političara.

Kako će SDS postupiti kad se na dnevni red stavi glasanje o povjerenju Lagumdžiji zbog Sirije?

SNSD je najavio inicijativu njegove smjene. Ako se to desi, SDS će u parlamentu glasovati za. Na to nas, prije svega, obavezuje sporazum o zajedničkom djelovanju stranaka iz RS u Sarajevu. S druge strane, ne možemo prihvatiti privatizaciju vanjske politike u kojoj predstavnici RS nemaju uticaj koji im po funkciji koju obavljaju i po Ustavu pripada.

Znači li Lagumdžijina smjenai prekompoziciju vlasti na nivou BiH? Podsjećam da još nije riješeno pitanje smjene ministara iz SDA.

U ovom trenutku nema jasne skupštinske većine na nivou BiH. Ne zna se ni tko koga želi i tko će s kim. Ne vidim svrhu razgovora o tome dok se to ne razjasni. Nema rješenja krize dok se ne riješi njen uzrok, a to su odnosi Bošnjaka i Hrvata u FBiH. Ne treba dopustiti da se epicentar krize vještački prenese u RS. To bi nas dovelo u težu poziciju u kojoj smo bili ranije, kad smo bili dežurni krivci za sve i svašta.

Treba li na Lagumdžijino mjesto da dođe neko drugi iz SDP-a ili ovu situaciju treba iskoristiti za temeljno rješavanje odnosa?

To još nije jasno, ali na prvoj narednoj sjednici parlamenta BiH ćemo razjasniti neke stvari. Recimo, da li će dva HDZ-a podržati zahtjev za smjenu Lagumdžije? Oni će morati da se odrede hoće li se opredijeliti za Dodika ili Lagumdžiju. Ako se opredijele za Lagumdžiju ili zauzmu neutralan stav kako bi mu omogućili da pobijedi, to će svakako uticati na buduće odnose. S druge strane, hoće li SDA glasovati za Lagumdžijinu smjenu? Ili će se ponovo umiliti SDP-u. Na odnose će uticati i listopdaski izbori. Rezultati će vjerovatno biti signal šta glasači očekuju od stranaka.

Da li je realno da do izbora 2014. godine ostane ovakva situacija, bez jasne većine na nivou BiH?

To je vrlo moguća situacija. Ona bi bila opasna i neće donijeti dobro osim onima koji žele da dokažu kako treba mijenjati Daytonski sporazum.
Želimo da imamo što jasniju situaciju u RS, pa i po pitanju Bećirovića. Vi znate da on koristi svoju funkciju člana Predsjedništva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na neprihvatljiv način. On piše otvorena pisma raznim državama i državnicima i u njima zastupa osobne i stranačke stavove, a potpisuje se državnom funkcijom.

On je to radio i ranije, kada je, na primjer, uputio nekakvo protestno pismo Švedskoj povodom dokumentarca o BiH. U tom filmu su razbijani mnogi stereotipi i laži o BiH. Sad napada na predsjednika Skupštine Srbije, zbog epiteta da je RS država. Bećirović i Željko Komšić grade svoju političku karijeru na antisrpskim porukama. S druge strane, i Bećirović zna da je RS država, u smislu u kojem je Bavarska država u Njemačkoj ili Arizona u SAD. Na kraju krajeva, u Ustavu BiH je definisano državljanstvo RS, sviđalo se to Bećiroviću ili ne.

Pokrenuli ste zanimljivu temu. Da li je RS država?

Vidite, jasno je da RS nije suverena i međunarodno priznata država. Nema taj spoljni suverenitet. Ali ni BiH, na koju je RS prenijela svoj spoljni subjektivitet nije suverena država jer ima OHR koji joj oduzima dio suvereniteta. Ovo je pitanje za politikologe, koje sitnim političkim igrama Bećirović, Komšić i slični političari pokušavaju da stave u prvi plan prikazujući sebe kako se oni bore protiv tobožnjeg otcjepljenja RS i njenog postojanja uopšte.

Ima li RS, barem teoretski, pravo na samoopredjeljenje?

Zavisi po kojem pravu gledate. Ako Britanci priznaju pravo Škotskoj da se samoopredijeli, zašto i RS ne bi imala pravo da se samoopredijeli? Ali tu postoji pitanje može li RS dobiti međunarodni legitimitet u UN-u. U ovom trenutku ona to ne bi mogla obezbijediti.

Ima li RS pravo na vođenje vanjske politike?

Vanjska politika ima više nivoa. Ima državni nivo, na međudržavnim odnosima, u UN-u, multilateralnim organizacijama. Ali spoljna politika ima i druge nivoe – od regionalnog, ekonomskog, veza pojedinih gradova različitih država i tako dalje. Prema tome, to je kategorija koja je u Europi čak i poželjna. Recimo, u EU je bila situacija da se općine koje su na tromeđama zemalja specijalno povezuju među sobom. Prema tome, svakako da ima pravo na vanjsku politiku i treba da što više širi međunarodne odnose i traži partnere. To može biti samo dobro. Nažalost, u Sarajevu to tumače kao rasturanje BiH, što nije nužno tako.

HDZ 1990 spominje termin sastanka “šestorke” ili “sedmorke” u septembru. Treba li ići i treba li uopšte nastaviti s tim sastancima?

U ovom trenutku ne postoji jasna skupštinska većina. Mi ne znamo ko je s kim i, ponavljam, to će biti jasnije poslije prve sjednice parlamenta BiH. Ne vidim nikakvu želju u FBiH za uvažavanjem interesa RS, prije svega, po pitanju “Sejdić i Finci”. Ne vidim da pred izbore možemo doći do bilo kakvog pozitivnog rješenja. Ali ja mislim da je zaista smiješna situacija da umjesto institucija države i entiteta odluke donose isključivo stranački lideri. To nema nigdje u svijetu i s tim je potrebno završiti.

Kakve posljedice može imati neispunjavanje obaveza iz “mape puta” preuzetih na sastanku u Briselu?

Uvjeren sam da će posljedica biti. Ali kakvih, u ovom trenutku teško je reći. Nadam se da su, prije svega, u EU shvatili da samo bičem i nametanjem ne možemo doći do povoljne situacije. Ipak će na kraju to biti unutrašnji politički proces, a ne nametnuto sa strane. Rješenje u vezi sa “Sejdić i Finci” je na dohvat ruke. Radi se o tome da FBiH kaže da RS mora prihvatiti rješenje kakvo oni dogovore u FBiH. Dok to postoji, nećemo napraviti pomak.

Ima li EU alternativu?

To pitanje se pojavljuje i unutar same EU, samo na drugi način. Oni se pitaju ima li EU budućnost. Apsolutno da EU ima alternativu. Svaka nova politička situacija stvara nove relacije. (Dnevnik.ba)

0 0 glasovi
Ocjena članka
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare