Nakon što su krajem prošlog mjeseca Široki Brijeg i Općina Prozor-Rama donijeli odluku o podupiranju rodilja, odnosno novorođenčadi u svojim sredinama, i obitelji drugih općina i gradova u Hercegovini pitaju se hoće li se isto dogoditi i u njihovim sredinama. U Mostaru shvaćaju aktualni trenutak, pitanje iseljavanja i općenito sve lošiju demografsku sliku, no u politički zablokiranom gradu zablokirano je i ovo pitanje
Primjerice, 959 beba je upisano u Matičnu knjigu rođenih u Mostaru za 2017., a gradonačelnik Ljubo Bešlić na temu novorođenih sugrađana održao je i kolegij, te smatra da bi bebe Mostara trebalo financijski poduprijeti po rođenju.
Međutim, kao i brojna druga pitanja u gradu i ovo pitanje koči nepostojanje Gradskog vijeća.
„Mostar nema Gradsko vijeće koje bi donijelo odluku takve vrste da Grad Mostar za svako novorođeno dijete isplaćuje jednokratnu pomoć. Ideja je svako dobra i za pozdraviti, a svakako će se u idućem razdoblju kada se stvore uvjeti pripremiti jedan prijedlog koji bi se onda mogao kada se steknu svi uvjeti realizirati“, potvrdio nam je i Miroslav Landeka iz Ureda za odnose s javnošću Grada Mostara.
Podsjetimo da su koncem siječnja OV Široki Brijeg i OV Prozor-Rama donijeli odluku o po 500 maraka za novorođenče, a u Prozor-Rami čak i 700 KM za drugo i 1.000 maraka za treće i svako sljedeće dijete. Dok Rama pripada HNŽ-u, Široki Brijeg je u ZHŽ-u gdje su rodilje uvijek bile u prednosti u odnosu na one u HNŽ-u. Tako će ove godine u ZHŽ-u svaka nezaposlena majka dobiti od Županije oko 2000 KM kroz rodiljske naknade i jednokratnu pomoć za opremanje djeteta, najavio je prigodom usvajanja proračuna za 2018. i tamošnji ministar financija Toni Kraljević.
Ako je majka iz Širokog Brijega, uz primanja od županije i od svog grada će dobiti 500 maraka, što je značajna pomoć i grada i Županije pri dolasku novog člana obitelji. U Mostaru, ali ni drugim općinama HNŽ-a, izuzevši odnedavna Prozor-Ramu, takve podrške novorođenčadi nema.
U HNŽ-u je pak od listopada prošle godine na snazi Zakon o zaštiti obitelji s djecom. Međutim, roditelji su njime prilično nezadovoljni, osobito kada je u pitanju dio koji se odnosi na skromni dodatak na djecu. On iznosi svega 25 km po djetetu, nužna je hrpa dokumetacije za njegovo ostvarivanje, a postavljeni uvjeti većini roditelja jamče da neće dobiti ni tih 25 maraka po djetetu.
Primjerice, nemate pravo na dodatak na djecu ukoliko ukupni mjesečni prihod po članu kućanstva prelazi 15 posto prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u Federaciji BiH. Ako računamo da je prosječna plaća u Federaciji oko 850 maraka, to praktično znači da pravo na dodatak nemate ukoliko po članu obitelji imate prihod veći od 127 maraka.
Dakle, ako četveročlana obitelj prima i marku preko 508 maraka, nema pravo na dodatak za djecu!? Uz to, dodatak na djecu ne može se ostvariti za dijete kojem je jedan od članova kućanstva vlasnik ili suvlasnik poduzeća ili samostalne radnje, vlasnik vozila u vrijednosti većoj od 10 tisuća maraka. Uz sve, u HNŽ-u više nemate pravo ni na jednokratnu pomoć za opremanje bebe, što je ranije ostvarivao svatko, a sada samo oni koji ispune uvjete za ostvarivanje prava na dodatak na djecu.
Kristina Spajić-Perić lRepublikainfo.com
wpDiscuz