Published On: Mon, Jun 4th, 2012

Protivljenjem 3. izbornoj jedinici SDA i Džaferović otkrili se kao lažni zagovaratelji ravnopravnosti Hrvata

Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija obećao je Draganu Čoviću ispuniti nekoliko zahtjeva koje HDZ već mjesecima traži u svim pregovorima stranačkih lidera.

Lagumdžija je već pristao da će u sklopu dogovora Sejdić – Finci podržati uspostavu druge (hrvatske) izborne jedinice u FBiH, kaže za portal Vijesti.ba izvor upućen u pregovore. To ujedno znači formiranje treće izborne jedinice u BiH za izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

Na taj način bi se stvorili preduvjet stvaranja hrvatske teritorijalne jedinice (treći entitet) kao jedne od solucija u pregovorima oko ustavnih promjena u BiH, navode vijesti.ba.

Lagumdžija je u Mostaru, na zadnjem sastanku šestorke, navodno,  tražio da sam nacrta njene granice..Također, iz HDZ-a dolaze i novi zahtjevi da bi dali podršku rekonstrukciji Vijeća ministara.Traži se tv kanal na hrvatskom jeziku i Mostar kao jedna izborna jedinica.

Visoki dužnosnik SDA Šefik Džaferović komentirajući ove informacije za TV1 je iznio je kontradiktoran stav prema kojem se SDA zlaže za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH, i omogućavanje svakom od naroda izbor svog predstavnika u Predsjedništvo BiH ali da nikada neće pristati na uspostavu dvije izborne jedinice u BiH. Džaferović je, međutim, dodao kako SDA ubudzuće neće sudjelovati u pregovorima šestorke.

Prema stručnjaka, u uspstavi dviju izbornih jedinica u FBiH nalazi se ključ riješenja i za implementaciju presuude Suda u Strasbourgu u predmetu Sejdić- Finci, za omogućavanje Hrvatima da mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BH, ali i za pomirenje koncepta nacionalnog i građanskog.

Naime, ukoliko bi se umjesto jedne u F BiH uspostavile dvije izbore jedinice, jedna s hrvatskom i druga s bošnjačkom većinom, iz koje bi se birala dva člana Predsjedništva, i jedan i drugi narod imao bi mogućnost izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo,a ujedno bi bila otklonjena mogućnost da jedan narod nametne drugome člana Predsjedništva.

Za te funkcije mogli bi se kandidirati svi birači iz jedne i druge izborne jednice, neovinsno o nacionalnosti, uljučujući i pripadnike nacionalnih manjina. Time bi dva izabrana predstavnika, iz dviju izbornih jednica bili predstavnici dvaju konstitutivnih naroda, ali istovremeno i predstavnici građana, birača dviju izbornih jednica.

Odbjanje SDA da prihvati ovakav model, uz izgovor da je to put za uspostavu treće federalne jednice, samo otkriva licemjerstvo SDA u tobožnjem zalaganju za ravnopravnost Hrvata.

Džaferović kaže kako je, prema mišljenju SDA, jedina mogućnost da se osigura nacionalni legitimitet  članova Predsjedništva BiH, njihov izbor u Parlamentu BiH, što, naravno, nije točno.

Taj legitimitet može se, nema sumnje, osigurati i uspostavom dviju izbornih jednica u FBiH, no SDA se zalaže za izbor članova Predsjedništva u Parlamentu BiH, jer zna da stranke iz RS to ne mogu prihvatiti, jer bi u tom slučaju član Predsjedništva BiH iz RS, odgovarao onom tko ga bira državnom parlamentu, a ne biračima iz RS.

Takvim stavom SDA zapravo želi zadržati status quo, odnosno deklarativno se zalagati za ravnopravnost Hrvata, a praktično tu ravnopravnost onemogućavati( R. I. / Dnevnik.ba)